U ponedjeljak, 28. siječnja, u Češkom narodnom domu u Zagrebu, u organizaciji Češke besede Zagrebačke županije i Hrvatsko-češkog društva, predstavljena je knjiga “Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj”.
Na predstavljanju su govorili autori knjige Marijan Lipovac i Franjo Vondraček, povjesničar dr. Zoran Grijak i povjesničar prof. dr. Damir Agičić.
Prikaz oko stotinu Hrvata koji su djelovali ili se školovali u Češkoj
Knjiga Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj, autora Marijana Lipovca i Franje Vondračeka, po prvi put cjelovito obrađuje pomalo zanemareni segment hrvatsko-čeških odnosa donoseći prikaz oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su živjele i djelovale u Češkoj, odnosno žive i djeluju i danas, a uz njih i prikaz ostalih tragova hrvatske nazočnosti i identiteta diljem Češke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilježja hrvatskim velikanima, građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima. Obrađena je i tema Bijelih Hrvata, kao i moravskih Hrvata.
Svoje ulice u pragu imaju Tesla, Radić, Strossmayer, Hrvatska, Zagreb..
Najveći dio knjige odnosi se na Prag. Ondje su duže vrijeme živjeli i djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurković bila je između dva svjetska rata prva dama Praga. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom.
Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa.
U knjizi su opširno prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu (Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ribar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milovan Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobronić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak…). Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske glagoljaše, i Kuća koja pleše kojoj je suautor najznačajniji živući češki Hrvat arhitekt Vlado Milunić. Hrvatske tragove nalazimo i u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk.
Vrijedni zapisi o posjetima Cesarca, Krleže, Tuđmana..
U knjizi su obrađeni i oni hrvatski velikani koji su u Pragu bili samo gosti, ali o čijim posjetima postoje vrijedni zapisi, poput Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovića, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Franje Tuđmana. Donose se i opisi Praga i Češke u djelima hrvatskih književnika. U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata. Značajan dio knjige posvećen je i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu gdje se vjenčao Evom iz Rožmberka), te u Brnu, Olomoucu i još nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-ploču na mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jelačić. Knjigu su zajednički objavili Češka beseda Zagrebačke županije i Hrvatsko-češko društvo.
Jeste li znali ove zanimljivosti o češko-hrvatskim vezama?
Vjerojatno niste znali:
– U Češkoj postoje tri toponima Charvatce, kao i Charvátská Nová Ves i Nový Knín
– Najstariji češki svetac sveti Ivan Pustinjak prema legendi bio je sin hrvatskog kralja
– Najmlađi sin Nikole Šubića Zrinskog, Ivan Zrinski (Jan Zrinský) pokopan je u Vyššem Brodu u Češkoj, u grobnici obitelji Rožmberk kojoj je pripadala njegova majka Eva
– U katedrali svetog Vida u Pragu nalaze se dva prikaza grbova hrvatskih zemalja, iz 16. i 17. stoljeća, a ondje su pokopana i četiri hrvatska kralja iz dinastije Habsburg
– Kuća koja pleše koju je projektirao Hrvat Vlado Milunić nakon Karlovog mosta i Hradčana treća je praška znamenitost koju strani turisti najčešće fotografiraju
– Zahvaljujući hrvatskim glagoljašima iz samostana Emaus u Pragu, Česi su iz uglate glagoljice preuzeli kvačicu koju su premjestili na latinična slova i tako dobili znakove za svoje glasove koje su u 19. stoljeću preuzeli Hrvati
– Zvona crkve i samostana Loreta u Pragu svaki puni sat zvone melodiju pjesme Zdravo djevo, kraljice Hrvata
– Bračka obitelj Štambuk potječe od klesara Jana Antonína Standelperghera iz Praga
– Josip Juraj Strossmayer bio je počasni građanin Praga gdje je nakon smrti dobio čak sedam ulica, a danas ondje ima svoj trg
– Najveći spomenik Nikoli Tesli na svijetu od 2014. se nalazi u Pragu
– Stjepan Radić kao češki zet toliko je dobro znao češki da je na njemu pisao i književna djela
– Nobelovac Vladimir Prelog u Pragu je studirao, doktorirao, oženio se i u laboratoriju radio »na crno«
– Vlaho Bukovac posljednjih 19 godina života proveo je u Pragu, ali ga nikad nije zavolio
– Ivo Vojnović toliko je volio Prag da ga je nazvao svojom ljubavnicom
– August Šenoa u Pragu je napisao prva književna djela i pohrvatio prezime
– Josip Broz Tito od 1946. do 1948. u Pragu je imao svoju ulicu koja je ranije nosila ime kralja Aleksandra, a od 1948. do danas zove se Ulica jugoslavenskih partizana
– Faust Vrančić u Pragu je ostao udovac i napisao Rječnik pet najuglednijih europskih jezika
– Frano Gundulić, sin Ivana Gundulića, u svom je dnevniku o putu u Rusiju opisao više čeških gradova, a neko je vrijeme živio u Pragu
– Vatroslav Lisinski je 19 skladbi skladao na češke tekstove, a dvije nose naslove Vltava i Moja domovina
– Opatijka Amelija Jurković, supruga gradonačelnika Karela Baxe, od 1919. do 1938. bila je prva dama Praga
– Skladatelj Josip Mandić u Pragu je djelovao kao uspješan odvjetnik, a libreto za operu Mirjana napisao mu je Max Brod
– Zvonimir Rogoz u Češkoj je djelovao od 1929. do 1950., a kako bi se rastao od prve supruge fiktivno je u Pragu prešao na islam
– Varaždinka Gabrijela Horvat bila je istaknuta praška operna pjevačica i ljubavnica Leoša Janáčeka
– Zinki Kunc je odskočna daska za Metropolitan u New Yorku bio jednogodišnji angažman u Pragu
– Dizajnerica Ivana Tomljenović Meller u Pragu je aranžirala pokretne reklame
– Vjenceslav Novak u Prag je smjestio radnju dvaju romana, Pavao Šegota i Dva svijeta. U prvom na više mjesta hvali češko pivo, a u drugom opisuje dirigentski nastup Antonína Dvořáka i praizvedbu njegova djela Stabat mater
– Josip Slavenski se tijekom studija u Pragu uzdržavao svirajući na kino-predstavama
– General Josip Filipović umro je i pokopan u Pragu kao vojni zapovjednik Češke
– Marija Ružička Strozzi jedina je strankinja među osam počasnih članova Narodnog kazališta u Pragu
– Zdenac života Ivana Meštrovića izliven je u Brandýsu nad Labem kraj Praga
– August Cesarec u Prag je smjestio radnju svog romana Bjegunci
– Miroslav Krleža je roman Povratak Filipa Latinovicza napisao u Zbraslavu kraj Praga
– Franjo Tuđman se kao povjesničar u Pragu družio s budućim čehoslovačkim predsjednicima Ludvíkom Svobodom i Gustávom Husákom
– U Pragu postoji Muzej osjeta koji vodi Zagrepčanka Andrea Golubić
– Franjo Trenk umro je i pokopan u Pragu gdje postoji i pivo Baron Trenck i restoran U pandura
– Alojzije Stepinac je na radnom stolu držao keramičku kriglu koju je donio iz Brna gdje je 1922. sudjelovao na orlovskom sletu i nosio hrvatsku zastavu
– U Olomoucu se nalazi Mauzolej južnih Slavena u kojem su pokopana 264 vojnika iz Hrvatske stradala u Prvom svjetskom ratu
– Mate Balota maturirao je u Zabřehu u Moravskoj gdje je ostao upamćen po fesu s kojim je došao kao bivši austrougarski vojnik
– U Šternberku kraj Olomouca nalazi se kapelica svetog Leopolda Mandića
– Josip Jelačić vjenčao se u Napajedli u Moravskoj sa Sofijom von Stockau koja je pokopana u Zdislavicama
– Jedan od simbola identiteta moravskih Hrvata je juha od graha
Tekst se nastavlja ispod oglasa
