Predstavljena publikacija o demografiji, govorili Strmota, Šterc, Akrap, akademik Feletar

Foto: Damir Humski

Gotovo se svi u Hrvatskoj slažu da je demografija jedno od ključnih pitanja sadašnjosti i budućnosti naše zemlje. Hrvatske sveučilišne novine Universitas posvetile su ovoj temi značajan prostor u svome posljednjem broju. Sociolog Ivan Perkov autor je priloga o predstavljanju nove važne knjige vodeće hrvatske demografkinje, akademkinje Alice Wertheimer Baletić te o pokretanju studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom uglednog demografa Stjepana Šterca. Priloge je pripremio novinar Ivan Perkov za hrvatske sveučilišne novine Universitas.

„Demografija su ljudi, demografija je život!“

U Vijećnici Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je 11. travnja 2018. prezentacija nove publikacije vodeće hrvatske demografkinje, akademkinje Alice Wertheimer-Baletić pod nazivom „Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika” u izdanju nakladničke kuće “Meridijani”. Knjiga je plod višedesetljetnoga rada akademkinje Wertheimer-Baletić, osnivačice Katedre za demografiju Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, na kojoj su obrazovane generacije hrvatskih demografa. Veliki značaj ove publikacije prepoznali su mnogi značajni akteri akademskoga i sveučilišnoga života pa će ovo predstavljanje ostati upamćeno po zastupljenosti najvažnijih hrvatskih akademskih institucija na najvišoj razini. U ime Sveučilišta u Zagrebu predstavljanju su prisustvovali Rektor, prof. Damir Boras i prorektor, prof. Ante Čović, domaćin skupa bio je dekan Ekonomskoga fakulteta prof. Lajoš Žager, a predstavljanu je prisustvovao i predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. Ivo Družić te veći broj akademika i dekana sastavnica Sveučilišta. Kao predstavljači knjige nastupili su prof. Ljubo Jurčić, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, demografski stručnjaci doc. Marin Strmota i doc. Stjepan Šterc, akademik Dragutin Feletar, urednik knjige i urednik izdavačke kuće „Meridijani“ te prof. Anđelko Akrap, najpoznatiji učenik akademkinje Wertheimer-Baletić.

Predstavljanje je otvorio rektor Boras koji je istaknuo važnost područja demografije te izrazio divljenje dugogodišnjem radu akademkinje i njezinih učenika i suradnika. Osobito je naglasio da su demografija i pitanje hrvatskog iseljeništva i potomaka hrvatskih iseljenika u svijetu jedan od prioriteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je i da je demografija prvo i najvažnije pitanje hrvatske države te izrazio spremnost zagrebačkog Sveučilišta da bude inicijator i predvodnik pozitivnih stručnih, znanstvenih, ali i političkih pomaka po pitanju demografije i brige za hrvatsko iseljeništvo. „Na sva važna pitanja koje ovdje danas postavljamo, Sveučilište već ima odgovor u vidu angažmana naših najboljih stručnjaka. Politika treba naše mišljenje zatražiti, ali i uvažiti“ istaknuo je rektor. Prof. Ljubo Jurčić, dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista istaknuo je da se čitava ekonomija vrti oko ljudi, stanovništva i njegove demografske strukture. „Političari i intelektualci trebali bi biti ljudi koji razmišljaju na dugi rok, a na dugi rok ne možete razmišljati bez demografskog razvoja, jer sve što se događa, što činimo i radimo – sve je zbog ljudi. Sve politike – industrijska, regionalna, fiskalna, monetarna i politika dohodaka trebaju imati za orijentir demografiju. Ako izgubimo demografiju, izgubili smo i društvo, zemlju, ekonomski razvoj, socijalnu sigurnost i sve ono što ide uz to, jer ekonomija postoji zbog čovjeka, njegove dobre budućnosti i spašavanja sadašnjosti.“ poentirao je prof. Jurčić.

Nadahnuto izlaganje imao je i doc. Marin Strmota, donedavni državni tajnik za demografiju koji je, zbog zaštite svojega znanstvenoga i stručnoga rada i osobnoga integriteta podnio ostavku na tu dužnost, što je u javnosti poprilično odjeknulo. Strmota je u svome pismu iznio presjek značajnog znanstvenog doprinosa akademkinje Baletić, zaključivši da demografija, zahvaljujući upravo akademkinji, danas stanuje na hrvatskim sveučilištima, fakultetima, institucijama, domovima, glavama više desetaka tisuća studenata, ljudi i stručnjaka.

Nakon njega, nastupio je doc. Stjepan Šterc, jedan od najprepoznatljivijih naših demografa koji je istaknuo kako kroz povijest nije postojala civilizacija koja nije vjerovala u svoju budućnost te da bi tako trebala postupati i Hrvatska, znajući i imajući na umu da su najvrjedniji dio njezine populacije djeca i mladi. Ukazao je na zaslužnost akademkinje Baletić u području dviju struka koje razmatraju isti ili sličan predmet interesa, što je rijetkost na bilo kojem od sveučilišta u Hrvatskoj, svrstavajući njezine radove, izlaganja i knjige na svjetsku razinu. U svome obraćanju nije prešutio ni osobno nerazumijevanje društvenog i političkog sustava naše zemlje koji ne vjeruje u vlastitu budućnost i koji nema sluha za smjernice jednu ugledne akademkinje svjetskoga glasa. Prof. Anđelko Akrap, najpoznatiji autoričin učenik predstavio je strukturu njezine knjige. Predstavio je kao svojevrsni demografski vremenski vremeplov, koji sistematizira znanstveni doprinos u četiri opusa: (1) Monografska obrada (prvenstveno Slavonija i Baranja), (2) Istraživanja s područja ekonomske demografije, (3) Istraživanje zakonitosti razvoja svijeta i pojedinih regija u svijetu te (4) Opća i ekonomska demografija – teorijske rasprave. Istaknuo je i najvažnije doprinose autorice, a to su osnivanje kolegija demografije 1953. te izrade pionirskog djela suvremene demografije – skripte koju je akademkinja napisala za polaznike poslijediplomskog studija 1971., a koja je nakon toga 1973. proširena u knjizi: „Demografija, stanovništvo i ekonomski razvitak“ – kapitalnom djelu hrvatske demografije.

Autorica je nakon izlaganja predstavljača izrazila zahvale svima koju su svojim prisustvom uveličali proslavu, a posebno Rektoru, Dekanu i Predsjedniku Nacionalnoga vijeća. U svome je govoru, između ostaloga, istaknula:

„Usputni razgovor rezultirao je objavom ove knjige – zbornika velikog broja radova iz kojih je izvučen reprezentativan broj članaka koji pokazuju dugoročne demografske procese u Hrvatskoj od 1960. pa sve do 2017. To je jedan veliki raspon koji je obilovao različitim društvenim, političkim i drugim događajima koji su djelovali na demografska kretanja. Nema te sfere društvenoga života na koju ne utječu demografska kretanja i nema tih strukturnih demografskih kretanja koja ne djeluju na društvene tokove. To je ta isprepletenost demografije i društvenih znanosti. Ja sam ovdje došla kao asistent na katedru statistike, pa sam prvo odrađivala statistiku kod prof. Serdara, tadašnjega Rektora. Kako je demografija bila u tom sklopu, meni se svidjela, naročito na poslijediplomskom studiju i ja sam željela da se posvetim toj problematici. Međutim, nije bilo za to puno sluha, nego su mi rekli: „dođi na političku ekonomiju pa ćeš jedan semestar predavati političku ekonomiju, a drugi demografiju“ . I tako sam ja 1964. prešla na katedru političke ekonomije i počela raditi demografiju.

Bilo je teških dana za demografiju, predmet je u određenim godinama došao u pitanje, međutim, prateći svjetsku literaturu ja sam znala da je demografija etablirana znanost i tražila sam da predmet kao takav ostane samostalan – i ostao je samostalan! 1996. dobili smo Katedru za demografiju i to je moj najveći uspjeh! To je jedina katedra u Hrvatskoj; nismo tada znali da će ljudi u toj mjeri spoznati značenje demografije za budući razvoj, jer ovo što se sada dešava opasno je. Bez stanovništva nema života, bez mladih nema života. Demografija je vrlo značajna disciplina i nadam se da će mladi koji su sada na Katedri u suradnji s brojnim drugim odjelima, naročito s geografskim odjelom PMF-a s kojim imam dugogodišnju vrlo dobru suradnju, uspjeti napraviti populacijsku politiku koja će biti adekvatna sadašnjem stanju. Demografija su ljudi, demografija je život! Nadam se da ćemo se izvući iz ove vrlo teške demografske situacije jer ne želim biti pesimist! Hrvatska sada zahtjeva adekvatnu politiku s kojom se može nešto učiniti. Naročito su opasne migracije cijelih mladih obitelji kojima svjedočimo. Hrvatska ima bazu, znanstveni temelj, za adekvatnu populacijsku politiku i ja se nadam da više nećemo imati ovako teške susrete u ovako teškim danima za demografiju.“

Iz izlaganja akademika Dragutina Feletara, urednika knjige i urednika izdavačke kuće Meridijana
Produktivna faza demografske tranzicije u Hrvatskoj počinje slabiti već u 70-im godinama, da bi negativne vrijednosti prirodnog prirasta dosegli negdje 90-ih. Ta posttranzicijska demografska etapa traje i danas sa stalnim pogoršanjem prirodnoga prirasta. Ratna i krizna zbivanja svakako su pospješila procese depopulacije, a još uvijek je sveprisutno i demografsko pražnjenje ruralnih područja Hrvatske, iako je ono danas već gotovo prazno. K tomu, valja pribrojiti i brzo rastuću negativnu migracijsku bilancu, posebno u zadnjem desetljeću. Riječju, Hrvatska je ušla u razdoblje dramatične depopulacije i ubrzanog pogoršanja dobne strukture stanovništva. Hrvatska još uvijek može donekle ublažiti procese odumiranja, ali samo pod uvjetom da se odmah počne primjenjivati pronatalitetna, sustavna, nova demografska politika.

Autorica je doajen i utemeljitelj suvremene demografije u Hrvatskoj, a ova je knjiga paradigma kako na znanstven, ali i zanimljiv način uvesti i objasniti složenu demografsku problematiku i tematiku. Analitičkim pristupom i razradom teme ova knjiga, iako sadrži velik broj radova nastalih u dužem vremenskom razdoblju, postaje zapravo novo, izvrsno znanstveno djelo. Uz brojne studije i knjige, od kapitalne vrijednosti za razvoj hrvatske demografije, radovi sabrani u ovoj knjizi, nastali u dugom razdoblju od prošlih pola stoljeća, ukazuju na kreativnu i znanstvenu snagu stvaranja A. Wertheimer-Baletić. Brojne studije i radovi, sabrani na jednom mjestu, ukazuju na značenje akademkinje u razvoju demografskih teorija, ali osobito u praćenju stanja i procesa kroz koje je prolazilo stanovništvo Hrvatske i okruženja od Drugoga svjetskoga rata do danas. I ova knjiga potvrđuje ocjenu da je hrvatska demografija uspješno uočavala i pratila demografske promjene, pravovremeno i kontinuirano upozoravala na negativna demografska kretanja i predlagala odgovarajuća rješenja. Akademkinja Wertheim-Baletić je najaktivnija i najutjecajnija u današnjem procesu stavljanja dramatičnog demografskog stanja kao najakutnijega i najvažnijega pitanja opstanka i razvoja naše zemlje.

Pokreće se studij demografije na Hrvatskim studijima
Potaknuti gorućim problemom u zemlji, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu osnovali su Radnu skupinu za studij demografije i hrvatskoga iseljeništva. Konstituirajuća se sjednica održala 11. travnja, a na njoj se raspravljalo o načelnim pitanjima vezanim za proces osnivanja studija, polaznim koracima i dinamici rada. Početak izvođenja studija planiranje za 2019. godinu.

Riječ je o jedinstvenom sveučilišnom studiju u Hrvatskoj koji će se organizirati na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a u čijem nastajanju sudjeluju eminentni znanstvenici i stručnjaci na čelu s počasnom predsjednicom Radne skupine, akademkinjom Alicom Wertheimer Baletić te voditeljem Radne skupine, docentom Stjepanom Štercom.

Gospodarski, društveni, znanstveni, kulturni i ukupni razvoj pojedine zemlje ovisi o stanovništvu. Kada statistički podaci pokazuju negativne trendove poput iseljavanja mladih, pada nataliteta i rasta prosječne starosti stanovništva, razvijaju se dugoročni problemi koji dovode u pitanje opstojnost svih navedenih razvoja. Iz navedenoga dolazimo do zaključka da je demografija važna za život zemlje te će se osnivanjem ovoga studija popuniti praznina u ponudi studijskih programa te stvoriti temelj za buduće generacije demografskih stručnjaka. Pritom je važno napomenuti kako je izučavanje hrvatske demografije nemoguće bez razumijevanja povijesno-kulturološke podloge hrvatskoga iseljeništva.

Ovaj će studij ponuditi studentima sustavno upoznavanje s postojećim znanstvenim saznanjima o hrvatskom iseljeništvu te potaknuti i omogućiti provođenje daljnjih znanstvenih istraživanja. Za pokretanje studija o hrvatskom iseljeništvu osigurana je i potpora Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavni i znanstveno-istraživački pristup bit će multidisciplinaran i interdisciplinaran, odnosno sukladan misiji Hrvatskih studija, a namjera je razviti kvalitetan, cjelovit i zanimljiv studij koji će biti interesantan, ne samo mladima u Hrvatskoj, već i Hrvatima koji žive izvan Hrvatske.

Hrvatski će studiji time postati središnjom institucijom koja održava i osnažuje akademske veze s hrvatskim iseljeništvom. Demografija je posebno znanstveno polje u području društvenih znanosti, a hrvatsko se iseljeništvo može smatrati dijelom njegove znanstvene grane Posebne demografije sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Universitas