Odlazaka stanovništva iz manjih, urbanih naselja u veće gradove, kao i depopulacija manjih urbanih sredina dva su najveća izazova Hrvatske, istaknuto je na predstavljanju publikacije “Nacionalni doprinos Republike Hrvatske za HABITAT III”, odnosno Treću konferenciju Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju koja će se u listopadu održati u Ekvadoru.
Publikaciju je, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja i doprinos mnogih javnih tijela, izdao Hrvatski zavod za prostorni razvoj, a obrađuje pitanja urbane demografije, prostornog i urbanističkog planiranja, okoliša i urbanizacije, upravljanja gradovima i zakonodavstvom, urbane ekonomije, stanovanja i temeljnih usluga, kao obvezu Hrvatske za sudjelovanje na konferenciji UN-a o gradovima i naseljima, Habitat.
Te se konferencije održavaju svakih 20 godina, a Habitat III održat će se u Quitu, u Ekvadoru, od 17. do 20. listopada i očekuje se da će na njoj biti donesena Nova globalna agenda – novi model održivog urbanog razvoja za sljedećih 20 godina.
Publikacija koju je pripremila Hrvatska sadrži izvješće o rezultatima i prepoznatim problemima zamijećenim u provedbi Habitat agende, globalnog plana za unapređenje stanja gradova i naselja s Habitat II konferencije u Istanbulu 1996. te promišljanja o mogućim rješenjima za budući, bolji urbani razvoj.
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević je na predstavljanju publikacije u Multimedijalnom centru Muzeja Mimara upozorio da sve više ljudi napušta ruralna područja i manja urbana središta “jer smatraju da će u visokoobrazovanim sredinama lakše ostvariti pravo na rad, pristup javnim uslugama, obrazovanje…”.
Ističe da je potrebno iznaći rješenje kojim će se ublažiti, a u konačnici i iskorijeniti ti negativni trendovi. “Hrvatska je jaka koliko je jako njezino najmanje selo, općina, grad i mjesto. Nije nam cilj stvarati gradove megalopolise, koji su u konačnici jači od države”, poručuje ministar te ističe da svi hrvatski građani moraju dobiti priliku živjeti ondje gdje su rođeni, u uvjetima koji postoje i u većim, razvijenim sredinama. Stoga je nužno, kaže, jačati urbano-ruralne veze i posvetiti se problemu starenja stanovništva te pojavi emigracije mladih visokoobrazovanih ljudi.
“Hrvatska je relativno mala, ali vrlo lijepa zemlja, prepuna potencijala i kao takva vrlo privlačna investitorima. Bit će još zanimljivija kad se u cijelosti riješimo komunističkog naslijeđa, olakšamo trenutne zakonske i administrativne zavrzlame i ojačamo pravnu državu”, dodao je.
Ispravnim smjerom i prioritetom u tom smislu smatra održivo urbanističko planiranje – pažljivo upravljanje i korištenje zemljišta, izbjegavanje nekontroliranog širenja i otvaranja novih velikih građevinskih zona, poticanje povećanja periurbane proizvodnje hrane, razvijanje urbane mobilnosti i jačanje tehničkih kapaciteta za planiranje i upravljanje gradovima uz naglasak na zaštitu okoliša.
Posebno je pohvalio Zavod jer je publikaciju izradio u vrlo kratkom roku, od samo nekoliko mjeseci, s obzirom na to da je trebala biti završena do kraja 2014. godine, za što je prozvao prošlu, SDP-ovu Vladu.
Ravnateljica Zavoda Irena Matković rekla je da je hrvatska specifičnost u odnosu na globalna kretanja problem iseljavanja iz manjih gradova. “U svijetu je problem rapidna urbanizacija, a u Hrvatskoj je proces gotovo obrnut, jer samo najveći gradovi zadržavaju broj stanovnika, a mali i srednji gradovi imaju problem iseljavanja, gubitka gospodarskih aktivnosti i značaja koji su nekad imali”, kazala je te poručila da je nužno osigurati opstanak malih i srednjih gradova.
U odnosu na Europu, navela je, u Hrvatskoj svaki stanovnik ima pristup pitkoj vodi, a izdvaja i napredak u pogledu zaštite okoliša.
Pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova za globalne poslove Amir Muharemi istaknuo je globalnu važnost programa UN Habitat navevši da će na njemu Hrvatska imati priliku aktivno i ravnopravno doprinijeti u fomiranju globalnih politika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
