U organizaciji Hrvatske matice iseljenika (HMI) u petak je održan 24. Forum hrvatskih manjina na temu “Jezična baština hrvatskih autohtonih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe”, u kojoj se problematizira globalizaciju i njezin utjecaj na hrvatski jezik i dijalekt Hrvata u iseljeništvu.
Stručni skup svake godine obrađuje pitanja vezana uz život i djelovanje hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.
“To je prilika da predstavnici manjina prezentiraju ono što je njima važno u zajedničkoj razmjeni mišljenja i iskustava, a jezik je jedno od najvažnijih pitanja jer u njemu leži naš identitet”, rekao je ravnatelj HMI-a Mijo Marić.
S propadanjem ruralnih zajednica postaje ugrožen hrvatski jezik
Cilj ovogodišnjeg Foruma je pokretanje rasprave o problemima potiskivanja jezika i dijalekata malih skupina, kao što su oni hrvatskih manjinskih zajednica, u okviru sve veće globalizacije koja utječe na jezičnu raznolikost i održivost.
“Hrvatske manjine uspjele su se očuvati u ruralnim zajednicama, a kako propadaju te ruralne zajednice i ljudi se sele sa sela u gradove, njihov identitet i jezik postaju jednako ugroženi”, rekao je voditelj Odjela za hrvatske manjine u HMI Marin Knezović.
Razmjena iskustava iz različitih zemalja pokušala je ponuditi načine za očuvanje mjesnog govora i identiteta. Svaka manjinska zajednica ima svoje specifične probleme, kaže Knezović dodajući kako su to ponekad politički, ali najčešće kulturni problemi.
“Aktivno radimo na očuvanju hrvatske kulturne baštine, stoga smo nedavno napravili DVD vezan za spomenike hrvatske kulture u zagrljaju Dunava, a cilj je podsjetiti na imena i velikane koji su bitni za našu povijest”, rekao je koordinator za sport i omladinu u Hrvatskom kulturnom centru Novog Sada Ivan Horvat.
Borimo se očuvati naš jezik tako što organiziramo akcije u školama i crkvi kako bi što više djece upotrebljavalo naš lokalni jezik, rekla je profesorica u dvojezičnoj gimnaziji u Karašu u Rumunjskoj Ana Filca. Nedostaje nam knjiga, pogotovo dječjih. Kada bi djeca imala više za čitati, više bi se zanimala za naš jezik, kaže Filca.
U Italiji se Moliški Hrvati bore s problemom nedostatka nastave na hrvatskom jeziku koji je nastao kada su zatvorene dvije škole zbog malog broja učenika, a jedina koja je otvorena održava nastavu za prvih pet razreda osnovne škole.
Zbog birokracije izgubili nastavu na hrvatskom jeziku
“Sve za što smo se borili zadnjih dvadesetak godina, odjednom smo izgubili zbog birokracije. Talijanski zakon ne daje dozvolu za male škole, iako smo mi iznimka kao priznata jezična hrvatska manjina i na to imamo pravo”, rekao je dopredsjednik Saveza hrvatskih zajednica u Italiji Antonio Sammartino.
Državni tajnik za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas podsjetio je na prošlogodišnju odluku Vlade kojom je osnovano Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskog jezika.
Time se nastoji razviti strategija očuvanja hrvatskog jezika i identiteta i povećati proračun za potporu programima i projektima hrvatskih manjina, kako bi ih potaknuli na učenje jezika i političko djelovanje za ostvarenje prava na učenje hrvatskog jezika u školama.
Knezović pak objašnjava da Hrvatska može pomoći manjinskim zajednicama, ali to prvenstveno mora biti interes političara država u kojima žive.
“Nakon što na Forumu skupimo razmišljanja, zahtjeve i potrebe, idemo pred odgovarajuće institucije ove države i država iz kojih zajednice dolaze. Na taj ćemo način lakše ostvariti njihove potrebe. Važan je senzibilitet većine za manjinu”, ocijenio je Marić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
