Prof. dr. sc. Stjepan Baloban u svojoj kolumni za studeni kršćanske obiteljske revije Kana podsjeća na važnost kategorije pripadnosti vjerskoj zajednici u popisu stanovništva, te da je visok postotak katolika podatak koji pod kulturalnim vidom obilježava današnju Hrvatsku i s tim trebaju računati i političari i uopće javni djelatnici.
Kolumnu uz dopuštenje izdavača djelomice prenosimo.
> Demograf Pokos: Pogrešan broj katolika (79%) DSZ je poslao Eurostatu, kako će ga ispraviti (83,6%)?
Zašto dva slična pitanja o vjerskoj pripadnosti?
(…)
U čemu je problem, odnosno razlika između popisa stanovništva 2011. i onoga provedenog 2021. godine? Razlika je u metodologiji, odnosno u postavljanju pitanja o vjeri i vjerskoj pripadnosti. Godine 2011. i prije toga pitanje o vjeri bilo je poluotvorenog tipa, tako da se moglo odabrati i označiti koja je vjera (katolik, pravoslavac…), ‘nije vjernik’ i ‘ne izjašnjava se’. No, sada, 2021. godine, a na temelju mišljenja ‘Savjetodavnog odbora Vijeća Europe’, pitanje o vjeri se mijenja u pitanje otvorenoga tipa tako da je svaki građanin mogao upisati što je želio.
> Dr. sc. Jurić: Dva su ključna cilja popisa – prikazati da je katolika drastično manje i zamagliti istinu da je stranaca drastično više
> DZS za svoju lošu analizu podataka o broju katolika na Popisu optužio građane da su se sami ‘loše’ popisivali
Budući da je u raspravi prije popisa pučanstva 2021. godine bilo u hrvatskoj javnosti upozoravano na to da bi to moglo zbuniti ljude i konačno dovesti do dvojbenih podataka, na zahtjev ‘Ureda Komisije Vlade Republike Hrvatske za odnose s vjerskim zajednicama’, ipak je ubačeno pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici. Tako da su bila dva „slična pitanja“ (barem su tako ljudi većinom razumjeli), ’19. Vjera’ i ’20. Vjerska zajednica’. Da se nije zbog preporuka ‘Savjetodavnog odbora Vijeća Europe’ mijenjala metodologija, ne bi došlo do ovakvih dvojbenih rezultata.
Ljudi su bili zbunjeni
Očito da su ‘dva slična’ pitanja o vjeri jedan dio građana zbunila i na određen način „zavela“ i time ugrozila točnost popisa. Naime, u pitanje ’19 Vjera’ upisalo su se pod kategoriju „ostali kršćani“ 157 383 osobe, a koje su ujedno iskazale pripadnost rimokatoličkoj vjerskoj zajednici. Dakle, ako se to pribroji onom postotku iz pitanja ’20. Vjerska pripadnost’ dolazimo do 83,4 posto katolika u Hrvatskoj. Bez obzira na konačni postotak hrvatskih građana koji su se izjasnili kao katolici, važno je u ovom slučaju razlikovati dvije stvari.
Vjerska pripadnost Crkvi obilježava i današnju Hrvatsku
Prva stvar, podatak da je „hrvatski građanin“ javno u popisu stanovništva izrazio svoju pripadnost određenoj vjerskoj zajednici, a ovdje u hrvatskoj Katoličkoj Crkvi, kao i svakoj drugoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj ili je izjavio da nije vjernik i da je ateist te da je agnostik i skeptik. Taj je podatak iznimno važan pod kulturalnim vidom i uopće društveno – političkim vidom na temelju kojih se u hrvatskom društvu donose određene odluke s obzirom na život vjernika i vjerskih zajednica.
> Prof. dr. sc. Nenad Pokos o presici DZS-a: Fijasko, debakl ili kako već to nazvati?
To su različita pitanja poput vjeronauka u školama, prisutnosti vjerskih zajednica u javnim medijima, financijsko pomaganje vjerskih zajednica, ali je to također važno pod vrijednosnim vidom na temelju kojega bi se trebali donositi pojedini zakoni. Proizlazi, stoga, da je u popisu stanovništva iznimno važan podatak o pripadnosti vjerskoj zajednici. Bez obzira na to hoće li se službeno računati da u Hrvatskoj ima 78,97 posto katolika ili nešto više od 80 posto, to je podatak koji pod kulturalnim vidom obilježava današnju Hrvatsku i s tim trebaju računati kako političari, tako i uopće javni djelatnici.
(…)
Prof. dr. sc. Stjepan Baloban
Članak u cijelosti potražite u tiskanom ili eIzdanju Kane.
> Baloban: Moja knjiga govori i o bolnom trenutku zaustavljanja kanonizacije Stepinca
> Prof. Baloban: Kardinal Franjo Kuharić – čovjek i biskup kojemu se vjerovalo
O autoru
Prof. dr. sc. Stjepan Baloban pročelnik je Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK (1997.-2004.), a od 2002. do 2005. bio je “Katedralni propovjednik” u zagrebačkoj katedrali.
Član je Etičkog povjerenstva Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” (od 1994.). Od veljače 2004. član je Savjeta za populacijsku politiku vlade Republike Hrvatske (od 2004.) te Upravnog odbora poslijediplomskog specijalističkog studija “Menagement neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje” (od 2004.).
Bio je predstojnik Instituta za teološku kulturu laika KBF-a (2005.-2009.) te je član različitih komisija i odbora KBF-a. Od 1995. član je uredništva, a od 2016. glavni i odgovorni urednik Bogoslovske smotre. Kontinuirano piše Kolumnu u mjesečniku Kana (od 2003.) te je član Skupštine Kršćanske sadašnjosti (od 2011.).
Mentor je više od 90 diplomskih radova te 7 licencijatskih i 5 doktorskih. Napisao je 7 autorskih knjiga, 26 knjiga je uredio sam ili u suuredništvu, od kojih su 2 objavljene u inozemstvu, a napisao je i 80 znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama, 42 stručna rada i intervjua te mnoge prikaze.
Prof. dr. sc. Baloban dobio je Nagradu “Europski krug” za izvanredne zasluge na afirmaciji europskih vrijednosti u Hrvatskoj i domovine u svijetu na području afirmacije demokratskih vrijednosti (2003.) te Nagradu grada Jastrebarskog za životno djelo – in commune bonum (za opće dobro) (2010.).
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
> Novi broj Kane: ‘Potaknuti smo na razmišljanje o prolaznosti, o tajni života i smrti’
Tekst se nastavlja ispod oglasa