Spajanjem Lisinskog, KD Zagreb i Zagrebačke filharmonije stvorila bi se jedinstvena ustanova

Spajanjem ustanova Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Koncertne direkcije Zagreb i Zagrebačke filharmonije stvorila bi se jedinstvena ustanova kojom bi koordiniralo jedno Upravno vijeće i tako zajednički kreiralo politiku glazbe, naglasio je zamjenik pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Tedi Lušetić na današnjoj tematskoj sjednici Odbora za kulturu zagrebačke Gradske skupštine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj ovog udruživanja je ostvarivanje bolje organizacijske funkcionalnosti, ali i smanjenje financijskih troškova. Lušetić je naglasio da „ovo nije gotova ideja“ te dodao da je to vrlo osjetljiva tema jer „mali pomaci koji se naprave mogu ići u dobrom smjeru ali isto tako i u krivom smjeru“.

„Cilj udruživanja je povećati financijska sredstva jer troškovi sve više rastu. Na organizacijskoj razini udruživanje bi značilo brže donošenje odluka, imat ćemo bolju poslovnu strategiju, zajednički ćemo lakše odlučivati što je to što našim građanima treba i bolje ćemo organizirati program“, rekao je Lušetić.

Osim toga Lušetić je naveo da bi se ovim programom podigla glazbena kvaliteta, zajedničkim udruživanjem smanjili bi se troškovi za promidžbu i marketing a zajedničkim planiranjem ostvarila bi se i bolja terminska iskoristivost dvorane Lisinski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Nalis, ravnatelj koncertne direkcije Zagreb podržao je otvaranje rasprave o ovim idejama te dodao: „svjesni smo da postoje teškoće i problemi i stvari koje sigurno moraju i mogu biti drugačije“.

Kao glavni problem naveo je njihovu vezanost za jedan prostor „koji nije uvijek najadekvatniji“ te da smatra da bi trebalo početi razmišljati o gradnji još jedne dvorane.

Tomislav Stojak, član Odbora za kulturu Gradske skupštine složio se da je potrebno otvaranje još jedne dvorane i naglasio da je nezadovoljan funkcioniranjem Grada Zagreba u posljednjih nekoliko desetljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Na žalost jedna je osoba koja vodi ovaj grad 12 godina, pa svi ovi problemi koje ste vi ovdje iznijeli postoje i ovih svih 12 godina, dobro je da se sad počelo raspravljati o tome. Ne fali Zagrebu samo još jedna koncertna dvorana, fale dvije, fali i kazalište u Novom Zagrebu koje je kupljeno pa nikada nije sastavljeno, fali i Kongresni centar o kojem svake godine pred izbore slušamo, fale i bazeni“, rekao je Stojak.

Smatra da je potrebno stvoriti strateški dokument razvoja ovoga grada i dodao: „Da je bilo političke volje onda bi se odavno ove neke stvari u ovom gradu riješile . I dan danas slušamo najave velikih investicija, a niti jedna rečenica nije rečena da se treba u kulturu uložiti.

Stojak je naglasio i problem davanja besplatnih termina od strane ovih ustanova za koje se pita gdje završavaju.„Ne zna se gdje ti termini završavaju, kome se daju, po kojim kriterijima. S tim imam problem jer to ide iz mog đepa, đepa svih mojih sugrađana jer ništa nije besplatno, sve se mora platiti, a na kraju to plaća gradski proračun i svi mi.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog istaknuo je da Koncertna dvorana pozitivno posluje i ako oni mogu pomoći da se ova cjelina napravi još bolje da su spremni sudjelovati te dodao: : „svakako treba popraviti glazbeni život Grada Zagreba“.

I Miljenko Puljić, ravnatelj Zagrebačke filharmonije složio se da ovo spajanje ima svoju logiku i svoj cilj ali je kratko kritizirao njihovo opterećenje s PDV-om od 25% :“Plaćamo PDV na sve, za sponzore što je nevjerojatno. Tu se pitamo pomaže li se kulturi ili joj se odmaže“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.