Cafe galerija Institut (Metalčeva 3, Zagreb) u utorak 22. veljače u 19 sati ugostit će povjesničara dr. sc. Stipu Kljaića – urednika knjige Milivoja Magdića: U vučjoj jami – Hrvatska politika od Supila do Tita.
Rukopis “U vučjoj jami: Hrvatska politika od Supila do Titaˮ, koji je Milivoj Magdić napisao u emigraciji prije nego su ga 1947. saveznički organi u Italiji izručili Titovu režimu, izuzetno je važan povijesni dokument. Rukopis je na osnovu originala iz Svetojeronimskog zavoda u Rimu uredio i za publiciranje pripremio dr. sc. Stipe Kljaić, znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest. On predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o hrvatskoj politici iz pera jednog angažiranog intelektualca, koji je prošao vrlo dug put od integralnog lijevog jugoslavenstva do hrvatskog nacionalizma u prizmi katoličkog socijalnog nauka, uz naklon HSS-ovskom „konzervatizmu“ nakon rata.
Magdićev nedovršeni rukopis predstavlja niz skica izuzetno korisnih za razumijevanje hrvatske politike 20. stoljeća. Pored informativih cjelina o povijesti liberalne ideje u Hrvatskoj, politici svetosavlja i boljševizma, koje su osebujne i prožete sofisticiranim zapažanjima iz Magdićeva široka popisa političke literature, ovdje ćemo naći i posve originalna zapažanja o socijaldemokratskoj slijepoj ulici, nihilističkom jugoslavenstvu nacionalističke omladine („Kamovo pokoljenje“), politici HSS-a (po Magdiću nadklasna, konzervativna i nacionalna), sukobu HSS-ovske i nacionalističke omladine („fatalni nesporazum između nacionalnih snaga“), naravi komunističkog pokreta i antifašističkog programa u redovima hrvatske lijeve mladeži 1930-ih te o niskoj razini intelektualnosti u idejnim sukobima u istom razdoblju.
Od presudne su važnosti Magdićevi zaključci o Šufflayevu zapadnjaštvu
Po mojoj procjeni, od presudne su važnosti Magdićevi zaključci o Šufflayevu zapadnjaštvu kao sastavnom dijelu hrvatskog nacionalizma te Magdićevo opetovano insistiranje na štetnom trendu balkanizacije i odstupanja od zapadnjaštva u hrvatskoj politici tijekom međuratnog razdoblja općenito. Zato je velika šteta što Magdić nije imao prilike podrobnije se osvrnuti na ustaški pokret, o kojemu govori vrlo negativno (sektaški, zavjernički), ali tek u kontekstu emigrantskog djelovanja prije uspostave NDH.
Cafe galerija Institut nije “klasičan kafić”, već je realizacija ideje koja se rodila među članovima udruge Obnova još 2014. godine, a zamišljena je kao mjesto okupljanja mladih ljudi željnih „dodatnih sadržaja“ koje im ne nude klasični kafići u kojima provode većinu slobodnog vremena.
Udruga Obnova je neprofitna organizacija civilnoga društva, a višak prihoda ostvaren poslovanjem cafe galerije Institut (sva sredstva koja ostanu kao razlika prihoda i rashoda nužnih za operativno poslovanje) u cijelosti će biti uložen u financiranje projekata od šire društvene koristi, u donacije u dobrotvorne svrhe i inicijative koje doprinose razvoju kulture i umjetnosti, stoji u najavi predavanja.
