25. kolovoza 1900. – Umro njemački filozof i samoprozvani prorok nihilizma Friedrich Nietzsche

Friedrich-Nietzsche
Foto: Friedrich Hermann Hartmann, commons.wikimedia.org

Na današnji dan umro je jedan od najutjecajnijih filozofa iz druge polovice 19. stoljeća Friedrich Nietzsche. Samoprozvani prorok nihilizma u današnjoj je svijesti ostao zapamćen kao osoba koja je napisala u ono vrijeme uznemirujuću rečenicu Bog je mrtav (Gott ist tot), no mnogi pritom zaboravljaju kako je upravo on osoba koja je pozivala na odbacivanje vanjskih utjecaja i traženja snage unutar samoga sebe.

Friedrich Wilhelm Nietzsche rođen je 12. listopada 1844. godine u protestantskoj obitelji u malom pruskom selu Röcken bei Lützen, današnjoj Njemačkoj. Pohađao je privatnu školu u Naumburgu. godine 1864. upisuje dva semestra na Sveučilištu u Bonnu, nakon čega se prebacuje na Sveučilište u Leipzigu gdje studira filologiju, kombinaciju književnosti, lingvistike i povijesti.

 

U studentskim je danima bio pod jakim utjecajem filozofa Arthura Schopenhauera, a za vrijeme boravka u Leipzigu njegovao je prijateljstvo s njemačkim skladateljem Richardom Wagnerom. Ubrzo počinje predavati klasičnu filologiju u Švicarskoj, na Sveučilištu u Baselu i u tom periodu objavljuje svoja prva djela – Rođenje tragedije (Die Geburt der Tragödie, 1872), Ljudsko, odviše ljudsko (Menschliches, Allzumenschliches, 1878). Ujedno se počeo udaljavati od klasičnog školovanja, kao i od Schopenhauerove nauke te počeo pokazivati zanimanje za temeljne vrijednosti moderne civilizacije. godine 1879. Nietzsche je dao ostavku na Sveučilištu uslijed lošeg vida, a sukladno s tim i migrenama.

Nakon toga povlači se i počinje živjeti u osami. Seli se iz Švicarske u Francusku, iz Francuske u Italiju kada ne bi boravio u obiteljskom domu u Naumburgu. No, ovo je također za njega kao pisca i mislioca bio produktivan period. Jedno od njegovih najznačajnijih i najpoznatijih djela Tako je govorio Zaratustra (Also sprach Zaratustra) objavljivano je u razdoblju od 1883. do 1885. godine Također je napisao S onu stranu dobra i zla (Jenseits von Gut und Böse, 1886.), Uz genealogiju morala (Zur Genealogie der Moral, 1887.) i Sumrak idola (Götzen-Dämmerung, 1889.).

– Čovjeka je teško otkriti, a najteže čovjek otkriva sam sebe. –

Nietzsche je doživio slom 1889. godine kada je vidio kako bičuju konja na ulicama Torina, nakon čega je, navodno, otrčao do konja i držao ga u rukama. Nakon toga je smješten u duševnu bolnicu u Torinu. Na kraju su se o njemu brinule njegova majka i sestra. Nakon dugotrajne bolesti, pomračena uma, smrt je dočekao u Weimaru 25. kolovoza 1900. godine

Iako zanemaren za vrijeme života, Nietzschevoj lošoj slici još je potpomogla njegova rasistički nastrojena sestra, koja je pomogla da se njegova filozofija naširoko koristi i zloupotrebljava u Trećem Reichu. U svojim je djelima pozivao na odbacivanje kršćanstva kao smislene snage u suvremenome životu, pozivao je na prihvaćanje samosavršenstva kroz kreativni nagon i želju za moći, a ujedno je stvorio koncept Nadčovjeka (Übermensch), čovjeka koji teži postojanju izvan konvencionalnih kategorija dobra i zla, gospodara i roba.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/studentski.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.