Jezovit je (dio) popisa ubijenih Hrvata i muslimana od četnika u NDH već 1941. godine. Četnički zločini se sa najvećom mržnjom nastavljaju i 1942. godine kada ubijaju tisuće Hrvata i muslimana u Rami, Prijedoru, Rogatici, Čajniču, Makarskoj, Vrgorcu, Mostaru, Ustikolini, Omišu…te tako sve do kraja rata.
Nakon toga veliki broj četnika koji je prešao u partizane 1944. nakon amnestije, vrši pokolje 1945. godine i dovršava genocidne namjere Draže Mihajlovića. U Domovinskom ratu ponovno ista priča, isti zločinci i iste žrtve: četnički zločini u Vukovaru, Srebrenici, Dalju, Prijedoru, Sarajevu, Škabrnji…dugi je niz četničkih zlodjela.
Ovi zločinci su danas službeno rehabiltirani u Srbiji.
Vođa četničkog pokreta Dragoljub Draža Mihalović, rođen na današnji dan 1893. godine, rehabilitiran je 2015. odlukom Višeg suda u Beogradu. Podsjetimo, zahtjev za rehabilitaciju Mihailovića još 2006. godine podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori beogradskog Pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savjet i Udruženje Jugoslovenske vojske u otadžbini (puno ime za četnički pokret od 1941.-1945.).
Na ovu odluku Višeg suda u Beogradu ne postoji pravo žalbe, tako da je ona konačna. Sudac Aleksandar Trešnjev kazao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. srpnja 1946. godine osuđen na smrt, a dva dana poslije strijeljan. RTS piše kako je sud utvrdio da je sporna presuda donijeta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.
Photo: wikimedia.commons.org
Program etničkog čišćenja i stvaranja Velike Srbije
Već u rujnu 1941. general Mihailović je dostavio izbjegličkoj vladi u Londonu program četničkog pokreta tijekom i po završetku Drugog svjetskog rata. U njemu, između ostalog stoji da u slučaju opstanka Jugoslavije ‘srpska jedinica
- “omeđiti ‘de facto’ srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj.”
- “u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti rješiti ga u ovoj fazi…”
- “izraditi plan za čišćenje ili pomicanje seoskog stanovništva sa ciljem homogenosti srpske državne zajednice.”
- posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svežim srpskim elementom.”
Srbija kao jedinica Jugoslavije prema programu četnika iz 1941. (sav ovaj teritorij trebao je biti u genocidu “očišćen” ubijanjima i progonom Hrvata i muslimana)
Photo: wikimedia.commons.org
Popis (samo nekih) zločina u NDH od strane četnika i to samo iz 1941. godine. U nekim zločinima u Lici i Bosni sudjelovali su s četnicima zajedno i srpski ustanici partizani-komunisti. Do definitivnog razdvajanja četnika i partizana dolazi tek u drugoj polovici 1942. godine.
– 13., 14. i 15. travnja 1941 : četničko ubijanje desetina Hrvata u Čapljini u okolici.
– 15. travnja 1941 : četnička razaranja i ubijanja Hrvata u selima Ilići i Cim kod Mostara.
– od travnja 1941 i sljedećih mjeseci : divljanja, razaranja i ubijanja Hrvata u Dalmaciji i Dinari: Gornjem Everniku, Obljaj, Ugarci, Luka, Korito, Štikovo i Vrlika.
– travnja 1941. do 31. prosinac 1941. : ubijanje katolika i muslimana u selima Varcar-Vakuf (danas Mrkonjić grad), Draganić, Trnovo, Bistovica.
– 5. svibnja 1941 : četnici ubijaju cijelu hrvatsku obitelj Mravunac s dejcom u Blagaju (Slunj)
– 28. lipnja 1941 : četničko divljanje i ubijanje muslimana u mjestu Avtovac kod Gackog; masovna ubijanja Hrvata i muslimana u istočnoj Hercegovini
Photo: wikimedia.commons.org
– 9. srpnja 1941 : neviđena zvjerstva četnika u selima Kljenak i Vrieka kod Stolca.
– 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Bosanskom Grahovu.
– 27. srpnja 1941 : pokolj Hrvata u Drvaru.
– 1. kolovoza 1941 : četnici ubijaju Hrvate u blizini Knina.
– 2. kolovoza 1941 : Četnici uništavaju selo Boričevac od 1300 duša
– 7. kolovoza 1941 : paljenje hrvatskih sela u okolici Trebinja.
– 9. i 10. kolovoza 1941 : užasno četničko krvoproliće u selima Krnjeuša i Vrtoče kod Bosanskog Petrovca
– 12. kolovoza 1941 : zvjerska ubijanja Hrvata u selima Draganić i Pliva.
– 12. kolovoza 1941 : četnici pale hrvatske kuće kod Bosanske Kostajnice i progone katolike i muslimane
– 18. kolovoza 1941 : pokolj u Srebrenici
– 21. kolovoza 1941 : četnici pale hrvatska sela Močile, Radić Mali, Borojevići, Tadići i Begovići u zapadnoj Bosni
– 28. kolovoza 1941 : četnički napadaju selo Plana i ubijaju sve zarobljene hrvatske domobrane.
– 15. rujna 1941 : zvjerstva četnika u blizini Gline.
– 28. rujna 1941 : četnici ubijaju njemačke obitelji u mjestu Krčedin (Srijem)
– 29. listopada 1941 : masakr četnika nad muslimanima u mjestu Bileća.
– 29. listopada 1941 : četnici ubijaju Hrvate kod Trebinja.
– 4. studenoga 1941 : četnici ubijaju muslimane u selima Prača, Lunje, Sočice i Modrik u Podrinju
– 13. studenoga 1941 : četnici divljaju i masakriraju žene u selu Međeđa.
– 28. studenoga 1941 : totalno uništenje i pokolj muslimanskog sela Kora
– 9. prosinca 1941 : četnički masovno ubijaju muslimane u Foči.
– 12. prosinca 1941 : ubijanje muslimana kod sela Jezersko.
– 25. prosinca 1941 : pokolj muslimana i katolikau Goraždu.
– 31. prosinca 1941 : četnici ubijaju muslimaneu selu Tuholj kod Kladanja.
Photo: wikimedia.commons.org
Četnički zločini se sa najvećom mržnjom nastavljaju i 1942. godine kada ubijaju tisuće Hrvata i muslimana u Rami, Prijedoru, Rogatici, Čajniču, Makarskoj, Vrgorcu, Mostaru, Ustikolini, Omišu…te tako sve do kraja rata kada čak ubijaju Hrvate u Primorju (Crikvenica) i ponad Rijeke u selu Lipa (veliki masakr Nijemaca i četnika)
Godine 1944. veliki broj četnika, nakon ulaska Crvene Armije u Srbiju, prelazi u Titove partizane, te postaju egzekutori velikog broja Hrvata u pokoljima 1945. poznatim kao Bleiburška tragedija.
A 1991. ponovo iste slike, veliki broj živih još pamti strahote koje su četnici i komunisti (JNA) počinili u Hrvatskoj i BiH.…ništa se promijenilo nije od 1941. godine.
Photo: wikimedia.commons.org
Četnički zločini nad Hrvatima u Lici 1941. godine:
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.