Bestijalni Jeckeln jedan je od najvećih krivaca za pokolj Židova u predgrađu Kijeva, u klancu Babin Jar. To mjesto je 29. i 30. rujna 1941. postalo masovna grobnica za 33.771 Židova.
Friedrich Jeckeln bio je jako ponosan na svoja postignuća: bešćutni sustav likvidacije Židova u Hitlerovom Trećem Reichu. Njegov sustav je bio dobro organiziran, učinkovit i brzo izvediv. On je, naime, razvio je vlastite metode ubijanja velikog broja ljudi koji je služio da se što brže ubije što veći broj ljudi.
Sustav je postao poznat kao “Jeckeln sustav”.
U jamama iskopanim za tu priliku ljudi su tjerani da leže na tijelima svojih već ubijenih supatnika. U njih bi pucali u potiljak s automatskom puškom i nakon toga bi ih zakopali. Oni koji slučajno ne bi umrli od jednog metka, jednostavno bi bili zakopani živi kad bi jamu zatvorili. Ovaj sustav je nazivan Sardinenpackung (Sardina pakiranje).
Njegova okrutnost šokirala je čak i ostale nacističke ubojice koje su bile uz njega.
Tijekom pokolja u Rumbuli u Latviji osobno je gledao kako pred njim ubijaju 25.000 ljudi. Pokazao se okrutnim i po nacističkim kriterijima. On je bio prvenstveno učinkoviti ubojica ogromnog broja nenaoružanih, nemoćnih ljudi, žena, djece i staraca. Za učinkovitu likvidaciju u Rumbuli je i nagrađen.
I pokolji Židova i u Liepaji (Libau) u Litvi 1941. godine bili su velikih razmjera, tako da je samo u prosincu te godine strijeljano 5.000 Židova.
Bestijalni Jeckeln jedan je od najvećih krivaca i za pokolj Židova u predgrađu Kijeva u klancu Babin Jar. To mjesto je 29. i 30. rujna 1941. postao masovna grobnica za 33.771 Židova.
Bio je intenzivno uključen i u jedan od prvih i najvećih masakra Holokausta koji se dogodio 27. kolovoza 1941. pored ukrajinskog grada Kamenec-Podoljskog. U svega dva dana ubijeno je 23.600 Židova, najveći dio od njih bili su mađarski židovi, a ostatak su činili poljski židovi. Istraživači holokausta navode masakr iz Kamenec-Podoljskog kao prvi primjer takvog zločina u tzv. Konačnom rješenju židovskog pitanja. Po živim svjedocima tog događaja, počinitelji se uopće nisu trudili da prikriju svoje zločine od lokalnog stanovništva.
Ovaj sin tvorničara iz Hornberga kao mladić služio je u Prvom svjetskom ratu na zapadnoj fronti. Zbog svojih zasluga sa samo 20 godina već je bio promaknut u poručnika. Nakon rata radio je kao inženjer sve do priključivanja Nacističkoj stranci 1929. godine. Brzo je postao član SS-a, a dolaskom Hitlera na vlast i zastupnik u parlamentu. Bio je već tada poznat kao izrazito okrutan i brutalan.
Sovjetske trupe su ga zarobile u travnju 1945. godine. Na suđenju je Jeckeln ostao miran, izgledao je kao da mu je dosadno, a uredno je odgovarao na sva pitanje. Priznao je krivnju i složio se da snosi svu odgovornost za sve aktivnosti nacističke policije na tom području.
Sovjetski vojni sud ga je osudio te je obješen je na trgu u Rigi (Latvija) 1946. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
