U petak tijekom dana salezijanac don Danijel Vidović, uz pratnju ministranata i pobožne pjesme, prošao je ulicama zagrebačkog Jaruna s pokaznicom u rukama te blagoslivljao svoju župu. Tim povodom razgovarali smo s njime. Pitali smo ga što ljudi u ovo vrijeme mogu učiniti kada su zatvoreni u svojim domovima, a on je istaknuo da “iako ne možemo sakramentalno primiti živoga Krista, možemo duhovno primati živoga Krista”.
Narod.hr: Možete li objasniti zašto ste na taj način odlučili blagosloviti svoju župu?
Jednostavno sam želio biti blizak s onim što ljudi žive.
Narod.hr: U ovo doba pandemije koronavirusa, na koji način svećenici mogu pomoći vjernicima, biti u kontaktu s njima?
Prije svega ono što moramo svi moramo poštivati odredbe Crkve, naših biskupa i Nacionalnog stožera civilne zaštite.Ali ono što mi možemo, možemo biti u molitvi s našim ljudima i jednostavno sam osjećao da želim s Presvetim Oltarskim Sakramentom obići cijelu župu, cijeli Jarun. Ja i tri ministranta, poštivajući sve odredbe koje stožer nalaže tim činom želio sam posvetiti župu presvetom srcu Isusovu i bezgrješnom srcu Marijinom.
Prolazeći, vidio sam na prozorima ljude koji su pobožno pravili znak križa, a ja sam se jednostavno okretao prema njima i pravio znak križa. Puno sam ljudi susreo, imao sam lijepa svjedočanstva koja su mene dotaknula kao svećenika kada sam prošao pokraj tri osobe koje znam iz viđenja. Oni su točno u tom trenutku stali, kleknuli i napravili znak križa što je za mene bilo dirljivo svjedočanstvo, da ti ljudi vole Boga i žele Boga primiti u svoj život.
Na taj način želio sam biti prisutan sa svojim narodom i osjetio sam da tom gestom želim biti blizu ljudima.
Narod.hr: Što ljudi u ovo vrijeme mogu učiniti kada su zatvoreni u svojim domovima?
Prije svega želim svim ljudima koji osjećaju ovu težinu i koji žive ovu kušnju da ostanu vjerni dragom Bogu, Crkvi i domovini, a to jest da molimo jedni za druge iako ne možemo sakramentalno primiti živoga Krista. Možemo duhovno primati živoga Krista, da molimo sa svojim obiteljima, da budemo ujedinjeni u molitvi, kao u vrijeme rata, kao u vrijeme siromaštva, kao u vrijeme onih poteškoća koje su zadesile našu domovinu Hrvatsku.
Posebno bih naglasio da kao u vrijeme Domovinskoga rata trebamo biti ujedinjeni u molitvi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
