(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (2): 5 fascinantnih podataka koje morate znati o katedrali sv. Petra u Đakovu!

Foto: commons.wikimedia.org, kulturni-turizam.com; fotomontaža: narod.hr

Monumentalna katedrala u Đakovu, građena u neogotičkom i neoromaničkom stilu, jedna je od najvećih crkava u Hrvatskoj. Njezinom izgradnjom biskup Josip Juraj Strossmayer Đakovo je od gotovo seoskog mjestašca pretvorio u dostojno sjedište biskupije.

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (1): sveti Jakov u Šibeniku- znate li da je granata u Domovinskom ratu pogodila i oštetila njezinu kupolu?

Ovo prekrasno zdanje građeno je od 1866. do 1882. godine, a na njoj su radili najprije arhitekt Karlo Rösner (1866.-1869.), a zatim Friedrich Schmidt (1870.-1882.), kojemu je na izradi projekata pomagao Herman Bolle.

U nastavku smo izdvojili 5 fascinantnih podataka koja biste trebali znati o đakovačkoj katedrali.

1. Za gradnju je korišteno 7 milijuna komada opeke pečene u Đakovu!

Za izgradnju ovog golemog zdanja, čija visina tornjeva iznosi 84 m, utrošeno je čak 7 milijuna komada opeke– pečene upravo u Đakovu- koja je tada imala svoju, biskupijsku ciglanu.

Još je jedan izvorni materijal s tog prostora korišten prilikom gradnje katedrale- slavonska hrastovina. Zbog mekog terena, čak 395 pilona od slavonskog hrasta ugrađeno je u temelje katedrale. Ono što je još zanimljivije jest da je prostor između balvana zasut jednim, tada novim materijalom- betonom.

Na važnijim mjestima, poput portala i rozete na pročelju, ugrađivan je i kamen. Budući da ga nema u blizini, bilo je mnogo posla s njegovom nabavom. Dopreman je iz Pečuha i Slavonskog broda, odakle je dolazio na zaprežnim kolima, te iz Istre i Karlovca, odakle je dolazio vlakom do Osijeka, a zatim zapregama do Đakova.

Foto: Damir Čolja, wikipedia.org

1. Katedrala je jedinstvena po prekrasnim freskama- radu vrhunskih slikara Alexandra Maximilliena i njegovog sina Ludwiga Seitza

Sva unutrašnjost katedrale- zidovi, svodovi i stupovi- bogato je ukrašena raznolikim ornamentima.

No, najveće bogatstvo katedrale su njezine iznimne freske. Strossmayer je za njihovu izradu htio angažirati najbolje tadašnje slikare, pa je i čekanje na njihovu raspoloživost bio jedan od razloga zbog kojeg se gradnja katedrale otegnula toliko dugo- čak 16 godina.

Oslikavanje je Strossmayer htio povjeriti njemačkom “nazarenskom” slikaru, Johannu Friedrichu Overbecku, no on je prije smrti uspio izraditi samo kartone za freske po kojima će tek djelomično oslik biti relaiziran. Za izradu fresaka angažirani su zatim njemački slikari Alexander-Maximillien Seitz i njegov sin Ludwig Seitz, također pripadnici nazarenske slikarske škole, osim za dvije slike, koje je po kartonima Nikole Consonia izveo talijanski slikar Ludovico Ansiglioni.

Freske u glavnoj lađi prikazuju motive iz Staroga zavjeta i to upravo one prizore koji govore o kontinuiranoj povijesti spasenja, a glavni su likovi ujedno i predslike Krista.
U poprečnoj lađi, kleričkom koru i glavnoj apsidi nalaze se slike iz Novog zavjeta- Isusov život, likovi apostola te prizori iz života apostola Petra- zaštitnika katedrale.

3. To je treća u kronološkom nizu katedrala koje su stajale na tom mjestu

Današnja đakovačko-osiječka biskupija svoje korijene ima u srednjovjekovnoj bosanskoj biskupiji koja je u 13. stoljeću, zbog nemirnih okolnosti u Bosni, prenijela svoje sjedište u Đakovo, zadržavši i dalje duhovnu ovlast nad Bosnom.
Današnja, Strossmayerova katedrala treća je u kronološkom nizu. Prva, gotička, bila je opasana bedemima, a izgrađena je ubrzo nakon preseljenja bosanskih biskupa, koji su darovnicom hrvatskog hercega Kolomana, postali i gospodari Đakova i Đakovštine.

U XVI. stoljeću dolazi do osmanskog osvajanja te nastupa 150-godišnja vladavina Osmanlija nad Đakovom (1537.-1687.). Biskupi u to vrijeme nisu smjeli ni naići u Đakovo, a u gradu je podignuto nekoliko džamija. Druga po redu katedrala gradi se nakon oslobođenja od Turaka, početkom 18. stoljeća. Riječ je o vrlo skromnoj, baroknoj crkvi podignutoj unutar starih zidina. Bosna i dalje ostaje pod Turcima, ali za svoje crkveno područje dobiva zasebnog apostolskog vikara te se tako odjeljuje od biskupa koji ostaju u Đakovu.

Godine 1776. papa Klement XIV. ujedinjuje pod jednim biskupom dotadašnju Srijemsku i Đakovačku (nekada Bosansku) biskupiju. Ona postoji do 18. lipnja 2008. kada je, odlukom pape Benedikta XVI. ponovno uspostavljena Srijemska biskupija koja obuhvaća dio Srijema koji se danas nalazi na području Srbije te ostale župe na području Srbije. Preostali dio Đakovačke i Srijemske biskupije- koji se nalazi na teritoriju Hrvatske- uzdignut je na razinu nadbiskupije i preimenovan u Đakovačko-osiječku nadbiskupiju.

Današnja monumentalna katedrala, treća po redu, građena je na mjestu starije, barokne.

4. Prostrana kripta, u koju stane 5 000 ljudi, služila je kao izložbeni prostor u vrijeme Domovinskog rata!

Golema kripta katedrale nalazi se ispod poprečne lađe i kleričkog kora. Široka je 57 m, duga 29 m i visoka je 5.20 m te u nju stane čak 5 000 ljudi.
Njezine svodove podržavaju masivni kvadratni i okrugli stupovi.
Na središnjem mjestu u kripti svoje je posljednje počivalište našao sam biskup-graditelj, Josip Juraj Strosmayer. Na kamenom epitafnom reljefu nalazi se sam njegov lik s modelom katedrale u rukama. Uz Strossmayerov, tu su i grobovi ostalih biskupa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Golem prostor kripte posebno važnu funkciju imao je tijekom Domovinskog rata, kada je to bio centar kulturnog života u kojemu su se održavale izložbe. Važno je napomenuti da vihor rata nije mimoišao ni samu katedralu- na čijem se pročelju mogu vidjeti oštećenja.

5. Svečanost posvete katedrale 1882. trajala je 8 dana!

Svečanost posvete katedrale 1882. bio je izniman događaj, a cijela je proslava trajala 8 dana. Kako je Sava tada bila plovna, iz Siska je došla čitava jedna lađa s ukupno 600 ljudi – Zagrepčana, Karlovčana, Siščana… Na svečanosti su bili prisutni brojni ugledni uzvanici iz cijele Hrvatske, ali i Europe.

Mnogi su važni velikani i kasnije posvećivali katedralu i izražavali svoje divljenje njome. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća kroz Đakovo je, kao apostolski nuncij, prošao kardinal Roncalli, budući papa Ivan XXIII., a tom je prilikom izrekao često citiranu misao kako je đakovačka katedrala- najljepša crkva od Venecije do Istanbula.

Đakovo će zauvijek pamtiti posjet pape Ivana Pavla II, 7. lipnja 2008. Sjedeći ispred katedrale, okrenut prema okupljenom narodu, tada je kazao: “Divim se ljepoti slavonske ravnice, žitnice Hrvatske”.

Neogotička konkatedrala u Osijeku

Konkatedrala Đakovačko-osiječke nadbiskupije nalazi se u Osijeku, a dao ju je izgraditi, u gotičkom stilu, također biskup Strossmayer. I ona je građena u crvenoj cigli, a iznad njezinog se pročelja uzdiže samo jedan, tipično gotički zvonik. Posvećena je svetom Petru i Pavlu.

Konkatedrala je građena od 1894. do 1900., a sve do uspostave Đakovačko-osiječke nadbiskupije 2008. imala je status samo župne crkve. Njezin arhitekt bio je Nijemac Franz Langenberg.

Unutrašnjost je dovršena tek u razdoblju 1938.–1942., kada je vodeći hrvatski slikar Mirko Rački prekrio zidove i stropove feskama jarkih boja s prizorima iz Starog i Novog zavjeta.

I ovaj prepoznatljivi simbol Osijeka stradao je za vrijeme Domovinskog rata, kada je čak više od 100 puta izravno pogođen projektilima, a i danas je moguće vidjeti tragove oštećenja.

Ipak, usprkos ratnim nedaćama, ona i dalje ponosno stoji.

Izvor: narod.hr