(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (1): sveti Jakov u Šibeniku- znate li da je granata u Domovinskom ratu pogodila i oštetila njezinu kupolu?

Foto: Rialfver, INekic, wikipedia.org, snimka zaslona; fotmontaža: narod.hr

Gotičko-renesansna katedrala svetog Jakova koja krasi grad Šibenik, djelo graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, jedna je od najljepših hrvatskih katedrala, a zbog svoje je iznimne umjetničke vrijednosti 2000. upisana na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.

„Rujanski rat“ i napadi JNA na kulturnu baštinu

Kada je 1991. agresijom na Hrvatsku započeo Domovinski rat, Šibenik se našao na udaru nemilosrdnih napada i s kopna i s mora. Cilj kojeg je postavilo vodstvo JNA bio je izbiti na more i na taj način presjeći hrvatski teritorij. U takozvanom „rujanskom ratu“ slabo naoružani hrvatski branitelji uspjeli su spriječiti ostvarenje tog cilja i natjerati agresorske snage, pod zapovjedništvom generala JNA Ratka Mladića, u povlačenje. U tom su periodu Šibenik, njegovo civilno stanovništvo, objekti i kulturna baština, pretrpjeli najteže dane. Šibenčanima je posebno bolan bio trenutak kada je pogođen i oštećen simbol njihova grada, katedrala svetoga Jakova. S broda tzv. JNA, 18. rujna 1991., probijena je kupola katedrale, a u granatiranjima su oštećene i njezine vratnice, što je i danas moguće vidjeti.

Kako je nakon granatiranja otkrivena nevjerojatna činjenica: katedrala je građena isključivo od kamena, bez upotrebe vezivnog sredstva!

Sreća u nesreći bilo je otkriće do kojega je došlo prilikom obnove.

Oštećenje na kupoli otkrilo je nevjerojatan, dotada nepoznat podatak o gradnji katedrale: kupola je, kao i ostatak katedrale, građena isključivo u kamenu, na način da su kameni blokovi međusobno povezani utorima i izbočinama poput slagalice, bez korištenja žbuke. Čitava je katedrala, od vrha do dna, izgrađena na taj način, uz upotrebu kamena s Brača, Raba i Korčule.

Ovaj fascinatan podatak tek je jedan od nekoliko detalja koje katedralu svetog Jakova čine jedinstvenom.

Katedrala se gradila više od 100 godina

Gradnja crkve započela je 1431. i trajala, uz prekide, čak više od 100 godina- do 1536. Još 1298. Šibenik je odvojen od Trogirske biskupije te postao središte nove, šibenske biskupije, pa je tako i stara crkva svetog Jakova, koja se nalazila na istome mjestu, promovirana u katedralu. Gradnja nove katedrale bila je u planu već tada, a započeta je nakon što je stara crkva oštećena u invaziji Mlečana. Nova, monumentalna katedrala bila je rezultat višestoljetnog stremljenja Šibenika da se odvoji od trogirske biskupije te također stekne i vlastitu komunalnu autonomiju. Tijekom stogodišnje izgradnje izmijenilo se nekoliko graditalja, a na građevini su se odrazili i gotički i renesansni stil.

Prvu fazu izgradnje 1431.-1441. vodili su mletački majstori u vrijeme biskupa Bogana Pulšića. Nezadovoljno dotadašnjim radom, Gradsko vijeće potom angažira Jurja Dalmatinca, rodom iz Zadra, koji dolazi iz Venecije kako bi preuzeo posao u Šibeniku. Jurjeva, druga faza gradnje trajala je od 1441. do njegove smrti 1473. On mijenja čitav koncept gradnje i daje katedrali današnji oblik. Nakon Jurjeve smrti slijedi posljednja faza (1473.-1536.), koju je do svoje smrti vodio je Nikola Firentinac, a po njegovom je projetku i dovršena.

Jedinstveno obilježje: jedina crkva u kojoj oblik krova slijedi oblik trolisnog pročelja!

U posljednjoj fazi nastaje gornji dio koji nosi jedinstveno obilježje: tri broda katedrale nadsvođena su bačvastim svodovima koji slijede oblik trolisnog pročelja. Prema tome, trolisno pročelje katedrale nije samo kulisa iza kojega bi se nalazilo dvostrešni krov, kao što je to slučaj na ostalim renesansnim crkvama s takvim pročeljem. Umjesto toga, trolisno pročelje na šibenskoj katedrali vjerna je projekcija prostora koji se iza nje proteže.

Na donjim slikama moguće je vidjeti tu razliku na primjeru, također renesansne, crkve svetog Zaharije u Veneciji i šibenske katedrale. Na crkvi svetog Zaharije iza trolisnog pročelja nalazi se dvostrešni krov, dok na šibenskoj katedrali krov slijedi oblik trolisnog pročelja.

Šibenska katedrala prvi je i jedini takav primjer.

72 individualizirane glave- portreti stvarnih osoba, kojima je Juraj Dalmatinac uresio vanjštinu katedrale – čiji su to portreti?

U skladu s duhom humanizma koji je tada vladao Europom, majstor Juraj Dalmatinac na ovu je sakralnu građevinu umetnuo i svjetovni element: vanjštinu katedrale uresio je vijencem s 72 kamene glave prirodne veličine. Svaka je glava unikatni portret s individualiziranim crtama lica. Vjerojatno se radi o portretima Jurjevih suvremenika, možda običnih građana Šibenika ili pak možda nekih znamenitijih povijesnih osoba.

Unutrašnjost crkve podijeljena je na dio za vjernike i začelni dio, u kojem je smješten prezbiterij, dvije otvorene male galerije i svetište, a koji, svojom povišenom razinom i intenzivnom osvijetljenošću dominira čitavim prostorom. Prostor za vjernike podijeljen je gotičkim arkadama, a nad arkadama pobočnih laža nalaze se dekorativne galerije.

U prizemlju južne apside Juraj Dalmatinac smjestio je gotičko-renesansnu krstionicu. To je okrugla, mala prostorija s obiljem skulptorskih ukrasa među kojima je ljudski lik nazastupljeniji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

U katedrali se nalazi i nekoliko grobnica biskupa. Među njima je i biskup Juraj Šižgorić (1445.-1509.), poznati hrvatski i latinistički pjesnik šibenskog humanističkog kruga, čiji je lik na grobnici isklesao također Juraj Dalmatinac.

Znate li koji se sve sveci zaštitnici nalaze na krovu katedrale?

Oko kupole katedrale smjestila su se tri kipa nebeskih zaštitnika. Tu je sveti Mihael, zaštitnik grada Šibenika, koji je okrenut prema sjeveru, gradu i tvrđavi koja također nosi ime po njemu- tvrđava sv. Mihovila. Nebeski ratnik koji svojim kopljem probada đavla bio je važan simbol u tim vremenima obrane kršćanstva osmanske opasnosti, a možda nije ni slučajnost da se grad kojega štiti sv. Mihovil i za vrijeme Domovinskoga rata uspio obraniti od agresora.

Prema moru je okrenut sveti Marko, simbol Venecije, pod čijom se vlašću nalazila i šibenska komuna. Tu je i sveti Jakov apostol, titular katedrale, koji je zauzeo mjesto na istoku, prema nadolazećoj turskoj opasnosti. U ruci je nekada držao mač, koji danas nedostaje.

Upada u oči da se iznad portala ne nalazi nikakav kip, a se postavlja pitanje je li se možda tamo trebao nalaziti Kristov lik.

Šibenska katedrala plijeni pozornost svakim svojim detaljem, a kao jedinstvena cjelina zaista je remek-djelo koja ostavlja snažan dojam na sve posjetitelje i čini ju simbolom grada Šibenika i Hrvatske. Stoga ju, ukoliko još niste, svakako morate posjetiti.

Izvor: narod.hr