Katedrala Notre Dame, koja je stradala u požaru prije pet godina, ponovno će biti otvorena u subotu. Obnova pariške katedrale obilježena je nekim zanimljivim događajima, ali i kontroverzama.
Uoči svečanog otvorenja katedrale u subotu, agencija AFP objavila je popis nekih ključnih trenutaka, prenosi France 24.
Spasioci
Pariški vatrogasci dobili su sve pohvale zbog brzog i odlučnog djelovanja uvečer 15. travnja 2019. Njihovi su zapovjednici poslije rekli da su mislili da ih je samo 30 minuta dijelilo od urušavanja građevine.
U borbi protiv dima i suočeni s rizikom od pada ruševina, napravili su ljudski lanac zajedno s crkvenim dužnosnicima kako bi spasili najvrjednije rukotvorine i religijska blaga te su tako pomogli sačuvati većinu nezamjenjivog inventara katedrale.
Drugi su vidjeli božansku intervenciju u načinu na koji je bakreni kip pijetla, koji je stajao na vrhu tornja iz 19. stoljeća, pronađen cijel usred izgorjelih ruševina.
>Notre-Dame: Nisu pronađeni dokazi da je požar u katedrali podmetnut, istražuju se i druge mogućnosti
Tri relikvije, uključujući komadić krune od trnja koju je navodno nosio Isus prije raspeća, također su ostale cijele. Pijetao je sada izložen u pariškom muzeju.
Na fotografijama snimljenima dan nakon požara unutar katedrale vidi su golemi zlatni križ na oltaru, koji je ostao stajati okružen tinjajućim krhotinama, što je za mnoge bio simbol nade i prkosa na tmuran dan za kršćane i cijelu zemlju.
Sporni arhitektonski natječaj
Francuski predsjednik Emmanuel Macron požar je nazvao “prigodom za ujedinjenje”, no osjećaj nacionalnog jedinstva nestao je ubrzo nakon katastrofe.
Njegov prijedlog da se “element suvremene arhitekture” uvrsti u obnovu odmah je izazvao kritike konzervativaca, koji su zahtijevali da rekonstrukcija ostane vjerna posljednjoj većoj nadogradnji arhitekta Eugenea Viollet-le-Duca iz 1844.
Vojni general zadužen za obnovu javno se, vezano za pitanje redizajna, razišao s glavnim arhitektom, a prijave za arhitektonski natječaj radi odabira novog tornja dovele su do neugodnih medijskih napisa.
Jedan prijedlog koji je prva dama Brigitte Macron pokazala tadašnjoj ministrici kulture Roselyne Bachelot podsjećao je na “falus s postoljem okruženim zlatnim kuglama”. Bachelot je to napisala u knjizi.
Na kraju je izrađena replika starog tornja. Bit će postavljeno šest novih vitraja s radovima suvremenih umjetnika, što predstavlja skroman ustupak Macronovoj izvornoj viziji.
Kontaminacija olovom
Krov i toranj katedrale bili su prekriveni s otprilike 400 tona olova, štetnog teškog metala koji se tijekom požara rastalio i ishlapio, a smatra se da je dio onečistio okolno područje.
Vlasti su očistile obližnje škole, a lokalnim su stanovnicima savjetovale da obrišu površine u svojim domovima zbog rizika od trovanja.
>(FOTO) Pet stvari koje trebate znati o katedrali Notre Dame u Parizu
Zdravstvena humanitarna organizacija udružila se sa sindikatom i roditeljima školske djece kako bi 2022. podnijeli kaznenu prijavu kojom su optužili vlasti da nisu poduzele sve mjere kako bi spriječile kontaminaciju.
Moguće je podizanje optužnice ako se utvrdi da su vlasti ili angažirane tvrtke bile nemarne u zaštiti zdravlja građana ili djelatnika poslanih da dekontaminiraju područje, a istragu nadgleda poseban sudac.
Nepoznat uzrok
Glavni pariški tužitelj u vrijeme požara Remy Heitz netom nakon nesreće rekao je kako vjeruje da je najvjerojatniji uzrok katastrofe električni kvar ili opušak.
Poznato je da su neki od djelatnika, koji su u vrijeme požara radili na obnovi krova, pušili na radnom mjestu, no istražitelji nisu uspjeli utvrditi točan početak požara.
Tijekom petogodišnje forenzične analize istraživala su se i nagađanja o mogućem podmetanju požara, no nikakvi dokazi za to nisu pronađeni.
>Ništa od Macronove ‘inventivne obnove’, Senat izglasovao obnovu Notre Dame ‘upravo onakve kakva je bila’
Sadašnja glavna tužiteljica u Parizu Laure Beccuau u travnju je rekla: “Što se više približavamo točki u kojoj je požar buknuo i što više rezultata analiza dobivamo, to je više izgledna teorija o nesretnom slučaju.”
Ulaznice
Ministrica kulture Rachida Dati predložila je da posjetitelji obnovljene katedrale plaćaju ulaznicu od pet eura te da se tako prikupljena sredstva rasporede za oko 4000 crkava diljem Francuske kojima je potrebna obnova.
Naplaćivanje ulaznice za katedralu Notre-Dame, u koju je ulazak prije požara bio besplatan, tu turističku atrakciju izjednačilo bi s katedralom sv. Pavla u Londonu ili milanskom katedralom.
No Crkva u Francuskoj kritizirala je taj prijedlog, a nadbiskup je rekao da su crkve i katedrale “oduvijek bile mjesta otvorena za sve” te da bi zarada na posjetiteljima bila “izdaja njihove izvorne svrhe”.
Francuska država vlasnik je katedrale i stoga ima zadnju riječ.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
