Hrvati bojkotiraju kotorski bazen koji nosi ime zloglasnog čuvara logora Morinj

Naziv gradskog bazena ‘Zoran Džimi Gopčević‘ u Kotoru je dodatno jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore – stav je Ministarstva turizma i sporta Hrvatske. Dobio je ime po čuvaru zloglasnog logora Morinj iz 1991. godine.

Proizlati to iz dopisa hrvatskog ministarstva upućenog 15. srpnja ove godine predsjedniku Vaterpolo saveza Mladenu Drnasinu, s preporukom da vaterpolo klubovi iz Hrvatske ne gostuju i ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru dok se ne promijeni ime bazena.

U dopisu, koji potpisuje državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić, navodi se da je ova preporuka donesena nakon savjetovanja s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, piše crnogorska Pobjeda.

Raniji naziv bazena bio je ‘Nikša Bićun‘, a od 2021. godine ‘Zoran Džimi Gopčević’. Hrvatsko ministarstvo reagiralo je nakon promjene naziva bazena, ističući da je Gopčević bio čuvar zloglasnog logora Morinj 1991. godine.

Što piše u dopisu?

U dopisu hrvatskog Ministarstva turizma i sporta, koji je proslijeđen i na nekoliko adresa u Crnoj Gori, poput Vaterpolo saveza Crne Gore i vaterpolo klubova, kaže se da je razlog za ovakvu odluku, jer gradski bazen u Kotoru, odlukom Skupštine općine Kotor, nosi naziv po Zoranu Gopčeviću, jednom od zapovjednika straže logora Morinj u kojem su za vrijeme velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku bili zatočeni, zlostavljani i ubijani hrvatski civili i branitelji, a o čemu postoje brojna svjedočanstva hrvatskih zatočenika tog logora.

– Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta međusobnim odnosima Hrvatske i Crne Gore. Dodatno, naziv bazena u Kotoru je jedno od otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. Dok gradski bazen u Kotoru ne promijeni sporni naziv, vaterpolo reprezentacija i klubovi iz Hrvatske svoje utakmice mogu igrati na svim ostalim sportskim bazenima u Crnoj Gori – kaže se u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. O ovoj preporuci i razlozima za njeno donošenje upoznata je i krovna europska organizaciju European Aquatics.

Problem postoji od ranije

O ovom problemu Pobjeda je pisala u svibnju ove godine, nakon što se VPK Primorac vratio u Prvu ligu, a predsjednik tog kluba Siniša Kovačević Pobjedi kazao da je, i pored ovog uspjeha, klub suočen s problemom, jer hrvatski vaterpolo klubovi neće igrati na bazenu u Kotoru nakon što je 2021. godine promijenjen naziv bazena ‘Nikša Bućin’ u ‘Zoran Džimi Gopčević’.

Predsjednik VKP Primorac Siniša Kovačević potvrdio je jučer ovu vijest, ali nije želio komentirati uz obrazloženje da će se po ovom pitanju oglasiti narednih dana.

Optužuju i tvrde da su ‘žrtva’

Kovačević je tada za Pobjedu ocijenio da je VPK Primorac žrtva političkih pritisaka iz Hrvatske i nečinjenja dosadašnjih vlada Crne Gore.

– Ovo mora da se riješi na državnoj razini, jer ‘Primorac’ ne može ništa uraditi sam, pa čak ne može ni Općina Kotor. Ovo mora riješiti Vlada, odnosno država Crna Gora – kazao je Kovačević tada, dok još nisu imali službeni stav Vaterpolo saveza Hrvatske, već samo usmene upute da hrvatski klubovi ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru.

Kovačević je podsjetio da je prije deset i više godina na bazenu u Kotoru odigran memorijalni turnir koji je nosio naziv ‘Zoran Džimi Gopčević’ na kojem je sudjelovao VK Medveščak iz Zagreba, te da ne zna što se u međuvremenu dogodilo pa Hrvatska sada ima drugačiji stav. Podsjeća i da je 2016. godine upravo Hrvatska građanska inicijativa u kotorskom parlamentu glasala za davanje naziva ulice u Orahovcu Zoran Džimi Gopčević.

– Što se naknadno desilo, jesu li u međuvremenu došli do nekih novih informacija, saznanja, dokaza, ne znam. U svakom slučaju neke svoje tvrdnje bi morali potkrijepiti dokazima, a eventualnu odluku o promjeni naziva bazena morali bi donijeti članovi kotorskog parlamenta – kazao je Kovačević.

Kako je bazen dobio ime zloglasnog čuvara logora Morinj

Inicijativu da se bazen zove po poznatom vaterpolo asu Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je preminuo 30. rujna 2000. godine, dali su Vaterpolo i plivački savez Crne Gore, VPK Primorac, VA Kataro i Vaterpolo savez Srbije. Za tu odluku glasalo je 17 članova vladajuće većine u Skupštini općine Kotor, ali i šest ili sedam opozicijskih, uključujući i članove DPS-a. Nakon usvajanja odluke o promjeni naziva bazena, ubrzo je uslijedila reakcija iz susjedne Hrvatske, tamošnjeg Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), koje je uputilo protestnu notu Crnoj Gori i osudilo odluku kotorske SO o imenovanju zimskog bazena Zoran Džimi Gopčević.

Ususret godišnjici smrti Zorana Gopčevića 2020. godine i povodom otvaranja rekonstruiranog gradskog bazena, vaterpolo trener Pavle Vičević, otac proslavljenog vaterpoliste Mirka Vičevića, osnivača Akademije Kataro, koji je i predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, pokrenuo je inicijativu kod nadležnih općinskih tijela, da zimski bazen u Škaljarima nosi ime Zorana Gopčevića. On je tada za Radio Kotor kazao da je ta ideja dugo u njegovim mislima.

> Crna Gora rezolucijom o ‘genocidu u Jasenovcu’ bori se protiv same sebe

– Početkom godine dao sam taj prijedlog na sjednici Odbora Skupštine vaterpolo akademije Kataro, gdje su praktično svi bivši suigrači, treneri i rukovodioci Primorca, iz onog zlatnog doba Zorana Gopčevića. Ideja je prihvaćena na opće zadovoljstvo i upućena nadležnim organima u Općini. Rekonstrukcija bazena se približava kraju i ovo je pravi trenutak da bazen ponese ime jednog izuzetnog vaterpoliste i čovjeka, kao što je Zoran Gopčević. Bio sam njegov trener i u Borcu i Primorcu i nadam se da će ova inicijativa biti razmotrena – kazao je Vičević tada za Radio Kotor.

Što se zna o logoru Morinj?

Početkom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje u listopadu 1991. osnovana su dva koncentracijska logora za ratne zarobljenike: jedan u Bileći u BiH i jedan u Morinju. Kroz logor u Morinju prošla su 292 zarobljenika, mahom hrvatski civili iz dubrovačkog područja. Dvije su osobe umrle od nanošenja teških tjelesnih ozljeda. U logoru koji je prije vjerojatno služio kao vojno skladište zapovjednici i ostali čuvari zarobljenike su tukli kad su htjeli i čime su htjeli. Logor je zatvoren sredinom prosinca 1991. nakon razmjena, a dvojica zarobljenika prebačena su u bilećki. Bivšim rezervistima JNA-e Ivu Gojniću, Špiru Lučiću, Boru Gligiću i Ivu Menzalinu za zločine u Morinju sudi se u Crnoj Gori.

Sporna Rezolucija o  genocidu u Jasenovcu

Odluka da vaterpolo klubovi iz Hrvatske ne gostuju na gradskom bazenu u Kotoru dok se ne promijeni njegov naziv, uslijedila je i nedugo nakon što je parlamentarna većina Skupštine Crne Gore 28. lipnja ove godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zbog usvajanja ove rezolucije, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske uslijedile su oštre reakcije uz ocjenu da se ovaj postupak Crne Gore ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, te da nije u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europsku uniju.