Igrao za Jugoslaviju i nakon genocida u Vukovaru: Nijemci o Salihamidžiću i bijegu preko Hrvatske u Njemačku iz srpskom agresijom zahvaćene BiH

epa07086612 Bayern Munich's director of sport Hasan Salihamidzic (C, down) the former chairman of the board of directors of Volkswagen AG, Martin Winterkorn (R), and Bayern Munich's head coach Niko Kovac (L, up) during the Euroleague basketball match between FC Bayern Munich and Anadolu Efes Istanbul in Munich, Germany, 11 October 2018. EPA/LUKAS BARTH-TUTTAS

Hasan Salihamidžić, koji je uz Rummeniggea jedan od najzaslužnijih za otkaz hrvatskom treneru Niki Kovaču, danas je sportski direktor prvaka Europe, vrlo moćnog Bayerna, koji je prošle sezone uz Ligu prvaka osvojio Kup Njemačke te Bundesligu. Naravno, u prošlosti, barem što se tiče Salihamidžića, nije bilo sve tako idilično. Naime, bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine iz spomenute države zahvaćene velikosrpskom agresijom u prvoj polovici devedesetih preko Hrvatske pobjegao je u Njemačku. Bile su to teške godine, godine zvjerskih zločina koje su počinili Mladićevi i Karadžićevi nacisti, a uz podršku boljševičkog režima Slobodana Miloševića u Beogradu.

O bivšem reprezentativcu BiH i načinu na koji je iz velikosrpskom agresijom zahvaćene spomenute države stigao do Njemačke pišu i njemački mediji. Spox.com u reportaži tako piše kako se Salihamidžić ”kao dječak sam autobusom vozio od Zagreba do Dortmunda, ostavivši iza sebe svoj dom u Jablanici, bježeći od neprijatelja i spašavajući vlastiti život.”

U Hamburg je vlakom iz Dortmunda Salihamidžić stigao kao 15-godišnji dječak, a na postaji je, kako navodi Spox.com u reportaži o Salihamidžiću, ”u jednom malom kafiću, promrzao i umoran, zatražio limunadu. Tu je počeo i novi život Hasana Salihamidžića.

“U dobi od deset godina, Salihamidžić, kojeg su svi zapravo zvali ‘Brazzo’ – na engleskom “dječačić” – pridružio se FK Turbina iz Jablanice. Kad je imao 14 godina bio je predobar za lokalni klub i preselio se u puno važniji FK Velež Mostar oko 50 kilometara nizvodno. Tehnički snažan igrač desnog krila s mogućnošću lakog prodora prema golu i nevjerojatnom ambicijom. Sve to učinilo je da se kasnija nogometna karijera čini neizbježnom, ali onda je došao rat. Slovenija i Hrvatska proglasile su neovisnost 1991. godine, a Bosna i Hercegovina slijedila je njihov primjer 1. ožujka 1992. Ali to ne bi trebao biti kraj sukoba, već početak ratnih godina”, piše Spox.com.

Podsjetimo, Hasan Salihamidžić je bio i član U16 reprezentacije Jugoslavije koja se 1. svibnja 1992. u Beogradu sastala sa ”Sovjetskim Savezom” (koji više i nije postojao…). Dan prije utakmice, Salihamidžić je iz glavnog grada Bosne i Hercegovine letio za Beograd, to je trebao biti posljednji redovni let između dva grada u sljedeće četiri godine.  Dakle, Salihamidžić je igrao za Jugoslaviju i nakon genocida koji je u Hrvatskoj, a posebice u Vukovaru, počinila tzv. Jugoslavenska narodna armija.  Naime, sutradan je počela i službena opsada Sarajeva od strane bosanskih Srba, a koja je i prije toga na neki način trajala. Salihamidžić se nije stoga mogao vratiti kući te je zajedno s kolegom iz Veleža, Vedranom Pelićem, koji je također bio u reprezentaciji, boravio u Beogradu i tamo trenirao deset tjedana s omladinskom momčadi Crvene zvezde.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr