Slučaj njemačkog kapetana nogometne reprezentacije Manuela Neuera koji je na odmoru u Hrvatskoj pjevao Thompsonovu “Lijepa li si” može se promatrati s različitih aspekata. O motivima zbog kojih su njemački tabloidi u vrijeme oskudice sportskih vijesti skandalizirali opušteno druženje njemačkog vratara na hrvatskoj obali, te je li s obzirom na njihovo povijesno iskustvo riječ o histeričnom ispadu njemačkoga etičkog čistunstva, prepustimo njihovoj javnosti kao što su oni tretman Thompsona prepustili našoj, piše Marinko Jurasić za Večernji list.
Iako ne možemo ne primijetiti, različiti mediji u Njemačkoj različito tretiraju slučaj ne samo polazeći od toga je li Neuer znao i razumio što pjeva, kao svojedobno kancelarka Angela Merkel, te da snimku nije on učinio viralnom. Po jednima je sporno spominjanje Herceg-Bosne u pjesmi, po drugima pjevač koji izvodi tu pjesmu, a po trećima su sporni i Thompson i pjesma.
U svakom slučaju zbog reakcije njemačkih medija, naši su mediji za komentar pitali hrvatskog povjesničara, a koga drugog nego Tvrtka Jakovinu, neće valjda (i) Zlatka Hasanbegovića, koji je za Slobodnu Dalmaciju rekao kako se tu ne radi o pretjeranom njemačkom senzibilitetu na pjevače sumnjivih političkih nagnuća, nego da je primarno riječ o tome kako su Nijemci stvorili društvo koje je osjetljivo na zlo i zločin.
(…)
Kako analizirati stihove
Jer, što je to sporno u stihovima “Herceg-Bosno srce ponosno”. Etimološki i povijesno analizirati taj naziv nema smisla, kao ni kontemplirati o ustavnopravnim motivima autora pjesme i ima li mjesta te stihove analizirati u kontekstu tzv. udruženog zločinačkog pothvata. Iako je paradoksalno da argumenti koje koriste oni koji skandaliziraju spominjanje Herceg-Bosne u Thompsonovoj pjesmi polaze metodološki od istih argumenata kao i zagovornici pozdrava “za dom spremni” kad kažu da je u Domovinskom ratu taj pozdrav dobio novo domoljubno značenje koje nema ništa zajedničko sa zločinačkim pozdravom iz vremena NDH.
Tako je i Herceg-Bosna nakon presuda suda u Haagu dobila, uz političko značenje koje je imala kao legalna tvorevina u sklopu BiH, najprije kao Hrvatska zajednica, a potom Hrvatska Republika, i značenje nelegitimnih hrvatskih aspiracija prema teritoriju BiH. Premda u povodu osnivanja Herceg-Bosne, njezin predsjednik Mate Boban i sam je govorio o onome što je na srcu mnogim Nijemcima senzibiliziranima na zlo: “Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”, rekao je Boban.
To što su u okviru Herceg-Bosne, po utvrđenju Suda u Haagu, činjeni zločini, za njih su po ocjeni suda pojedinci odgovorni prema kontroverznoj teoriji UZP-a i odgovarali.
Najdomoljubnija pjesma U svakom slučaju pjesma “Lijepa li si” sa spornim stihom nastala je 1998., šest godina prije optužnice, te 19 godina prije pravomoćne presude šestorici dužnosnika Herceg-Bosne. Riječi “srce ponosno” nikako se ne može povezivati s teritorijem, pa onda ni s teritorijalnim pretenzijama, a osobito ne 1998. godine. Još da su stihovi nastali 2004. u inat optužnici, ili kasnije u inat presudama, imalo bi smisla skandalizirati stihove u kojima je autor očito mislio na ljude u Herceg-Bosni, čije je ponosno srce obranilo ne samo jug Hrvatske.
(…)
Što se tiče Thompsona, kakav je to “fašist” koji je osudio svaki zločin, počinjen za NDH ili u komunističkoj Jugoslaviji, Jasenovcu ili Bleiburgu. Na koncu i njegov je odvjetnik Davorin Karačić u povodu jednog od pravorijeka u korist “Bojne Čavoglave” preporučio svima: “Okanite se više NDH.”, zaključuje Jurasić.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
