Zbog pandemije koronavirusa sport je diljem svijeta u privremenom zastoju, to ”privremeno” sad već jako dugo traje. Naravno, ne igra se ni košarka, a pitanje je kad će se sve nastaviti, iako pandemija polako, dolaskom sunčanih dana, jenjava. Košarkaški stručnjak, Danijel Lutz, pokušao je odgovoriti na pitanja koja mnoge zanimaju, a prvenstveno na pitanja kada će sve napokon krenuti i kakve će ovaj duži prekid posljedice ostaviti na košarku.
Hoćemo li uopće ovog ljeta gledati košarku i kakve će posljedice pauza ostaviti na igrače? Koliko je zapravo potrebno vremena da se igrači vrate u natjecateljski ritam? Nema sumnje, u početku ćemo gledati nešto manje kvalitetni nogomet, košarku, rukomet… No, to je cijena koja će se morati platiti. Podsjetimo, košarka se, za razliku od nogometa, igra u zatvorenom prostoru te je mogućnost zaraze veća, više je i bliskih kontakata između igrača, u sličnoj je poziciji i rukomet.
”Ono što je vrlo realno da jako dobro znamo da jako malo toga znamo. I sve ono što će se događati bit će uvjetovano drugim faktorima koji su prije svega ljudski, odnosno puno manje sportski. Naravno da sport kao takav nedostaje. Nalazimo se u situaciji koja je velika nepoznanica i malo tko ima pravo gurnuti sportaše u nekakvu situaciju koja bi možda mogla biti pogubna za njih”, započeo je Lutz u razgovoru za GOL.hr te je nastavio:
”Mislim da je realno očekivati da će se neka nacionalna prvenstva nastaviti iduće sezone, odnosno po kalendaru koji je otprilike ustaljen. Međutim, ono što je u najvećoj žiži interesa i ono što sa sobom povlači ne samo sportsku komponentu, nego i ekonomsku, su Euroliga i neka Fibina natjecanjima. Naravno da sam za to i da će se dogoditi da se neka natjecanja poput Eurolige završe.”
Nije ovo prvi puta…
”Nije ovo prvi slučaj da se o prvaku ili da će se o prvaku odlučivati na takav način. Međutim, u sportu je vrlo jednostavna jednadžba na kraju, moraš biti najbolji da pobijediš. Samo se nadam da će momčadi biti u prilici da se bore za te trofeje”, pokušao je objasniti bivši trener Cibone, nakon čega je dodao:
”Kažem, ono što je prije svega najvažnije je sigurnost svih sudionika. Mislim da se u tom smjeru mora ići i onda sve ono što se bude događalo preko ljeta je samo nagrada…”
Na prvom je mjestu, kao što bi i uvijek trebalo biti, zdravlje, najvažnije je ne pretjerati kako se ne bi izgorjelo u želji, a pritom zanemariti zdravlje igrača, posljedice bi u tom slučaju mogle biti opasne.
”Siguran sam da će se voditi velika briga o samom zdravlju igrača. Jer igrači su taj produkt koji se prodaje, koji donose TV prava i gledanost. Zato je jako važno da igrači u tom procesu ostanu zdravi. To je jako bitno. Međutim, košarka nosi svoju specifičnost kao i svaki drugi sport i ono što će se vjerojatno događati je da ćemo gledati malo više kalkulacije u igri, a to znači da će trebati proći vrijeme dok ne vidimo onu pravu košarkašku izvedbu”, smatra Lutz.
Naravno, Lutz nije mogao izbjeći pitanje i o besmislenoj ABA ligi, koja nema smisla ni u ”normalno vrijeme”, a kamoli u doba pandemije koronavirusa. Regionalna ABA liga, bez obzira što je novinar GOL-hr-a napisao kako se radi o dobroj ideji, nikad nije bila dobra ideja, ona hrvatskoj košarci nije donijela ništa i postala je poligon za iskazivanje moći srpskih klubova koji su najviše profitirali od nje, dok hrvatski klubovi životare u jednoj takvoj ligi. Da ne spominjemo u kakvoj je situaciji hrvatska košarkaška reprezentacija, koja je doživjela debakl u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i koja je posljednju medalju na velikim natjecanjima osvojila u godini Oluje.
Postoje ljudi koji se zalažu za izlazak hrvatskih klubova iz ABA lige. Koliko je to dobro ili loše za hrvatsku košarku?
”O ABA ligi volim govoriti na jedan drugačiji način. Naši najbolji reprezentativni uspjesi događali su se u 90-ima, što je nastavno na ono što se događalo krajem 80-ih, kada su hrvatski klubovi bili realno najbolji u Europi”, izjavio je hrvatski košarkaški stručnjak te je dodao:
”Tada su ti igrači igrali isto jednu varijantu ABA lige, natjecali su se protiv klubova iz regije koja je sad paralelna s aktualnom ligom. Puno važnije od toga je što se igra. Naravno, najveći problemi se događaju kad se govori o regularnosti natjecanja i principima po kojima se igra.
Međutim, ono što treba našim igračima omogućiti je veći broj utakmica. Osobno bih ABA ligu koristio na način koji je to ove godine radio Split. Koristio bih je kao platformu za igranje mlađih igrača. Dakle, ne vidim nekakav rezultatski imperativ za Cibonu i Zadar, ali vidim priliku za mlade igrače koji se mogu dobro razvijati. Kažem, opet to govorim u smislu onoga što treba biti cilj. Proizvodnja igrača i stvaranje igrača najvišeg nivoa koji će igrati na hrvatskim terenima, koji će biti onaj filter’‘, zaključio je Lutz, koji je očito zaboravio na kakav je razoran način na hrvatsko prvenstvo djelovalo sudjelovanje hrvatskih klubova u ABA ligi. Primjerice, devedesetih smo imali vrlo kvalitetnu košarkašku ligu, s nekoliko jakih klubova, poput Cibone, Zadra, Splita, Šibenika, Zrinjevca, Zagreba, imali smo značajnu ulogu hrvatskih klubova u europskim kupovima… Što nam je ostalo nakon što je krenula regionalna liga?
