25. travnja 1792. Marseljeza – ‘krvavo naličje’ francuske himne

SONY DSC

Na današnji dan 25. travnja 1792. skladana je jedna od najpoznatijih himni svijeta: francuska Marseljeza. Poznata je pod nazivom “krvava himna”. Taj naziv je stekla zbog borbenog, odlučnog i brutalnog teksta koji potiče ljude na odlazak u rat. Danas stihovi te pjesme izazivaju kontroverze, što zbog sadržaja, a što zbog toga što povijest otkriva drugo krvavo naličje Francuske revolucije koje je bilo dugo prešućivano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marseljeza je francuska državna himna. Marseljezu je skladao Claude Joseph Rouget de Lisle u noći sa 25. na 26. travnja 1792., tijekom objave rata Austriji u Strasbourgu. Bilo je to vrijeme nakon početka Francuske revolucije 1789. Prvobitno se zvala “Chant de guerre pour l’armée du Rhin”, tj. “Ratna pjesma Rajnske vojske” i bila je posvećena grofu Nicolasu Luckneru, zapovjedniku i guverneru Strasbourga. Dobila je ime 30. srpnja 1792., jer se pjevala prilikom ulaska 500 dragovoljaca iz Marseillea u Pariz. Dana 14. srpnja 1795. Marseljeza je proglašena državnom himnom Francuske.

Stihovi Marseljeze plastično dočaravaju surovost rata i želju za borbom, pa je u pjesmi vrlo često spominjanje krvi i raznih drugih brutalnosti koje donose revolucije i ratovi. Zbog toga mnogi smatraju da je danas ta pjesma potpuno neprimjerena, posebno zato što izlaze na vidjelo brojni zločini koji su učinjeni u vrijeme revolucije nad nevinim stanovništvom, kao i nad francuskim plemstvom i svećenstvom.

Jedan od mnogih primjera (Marseljeza je pjesma sa 15. stihova) vidljiv je već u prvom stihu i posebno u pripjevu koji pjeva: „Neka nečista krv natopi naše brazde!“. Mnogi smatraju da je to neprimjereno pjevati na stadionima i javnim priredbama danas. Sve to je dugo bilo prešućivano ili stavljano pod tepih zbog proklamiranih ideala koje je zagovarala revolucija: bratstvo, jednakost i sloboda. Na sličan način i zbog proklamiranih ideala međunarodne revolucije dugo godina je svijet šutio o brojnim zločinima komunizma, ne samo na istoku Europe, već i u Španjolskoj, Grčkoj i drugdje. To uključuje i strašnu krvavu francusku revoluciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas znanstveni pristup povijesti i dostupnost arhivima „demitologizira“ donedavne mitove i tabue koji su od povijesti (bar na javno-prezentacijskom nivou) učinili sluškinju sustava i interesnih skupina koje pomoću povijesti imaju kontrolu nad društvenim i drugim procesima.
Za razliku od Marseljeze, hrvatska himna „Lijepa naša“ koja je skladana na pitomim „zagorskim bregima“, u skladu sa naravi i ćudi hrvatskog čovjeka pjeva o ljepotama Hrvatske, njenim običajima i ljudima koji ljube domovinu iz sveg srca. Naša himna, iako je nastala kao budnica, potiče čovjeka na domoljublje u pravom i istinskom smislu te riječi (domoljublje – „ljubiti dom“). (hrvatska himna i integralni tekst na stranici Sabora ovdje).

Prvi stih i napjev Marseljeze
I.
Hajdemo! Djeco Domovine!
Dan slave je došao!
Protiv nas je podignuta
Krvava zastava tiranije! (dvaput)
Čujete li u poljima
Riku tih divljih vojnika?
Oni vam u naručje dolaze
Da zakolju vaše sinove, vaše supruge.

Pripjev:
Na oružje građani!
Formirajte svoje bataljune!
Koračajmo! Koračajmo!
Neka nečista krv
Natopi naše brazde!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.