Američko špijuniranje francuskih predsjednika podiglo Francusku na noge

Vijest da je američka agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) špijunirala francuske predsjednike Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Francoisa Hollandea u razdoblju od 2006. do 2012. godine podigla je francusku politiku na noge i osvojila je naslovnice francuskih medija.

Francuski predsjednik Francois Hollande u srijedu je ocijenio “neprihvatljivim” vijesti da je SAD špijunirao Francusku. “Francuska neće tolerirati djela koja prijete sigurnosti i zaštiti njezinih interesa”, navodi se u priopćenju predsjedničkog ureda nakon što se francuski predsjednik hitno sastao s najvažnijim ministrima i zapovjednicima nakon izvješća WikiLeaksa da je SAD prisluškivao njega i njegova dva prethodnika.

Jedan francuski dužnosnik za BBC je prije toga izjavio da je špijuniranje “među saveznicima neprihvatljivo”, najavljujući da će Hollande raspravljati o tom pitanju na sastanku francuskog vijeća za obranu.

Francuski diplomatski izvori navode kako je tim povodom američki veleposlanik u Francuskoj pozvan u francusko ministarstvo vanjskih poslova a Hollande se tijekom dana u Elizejskoj palači treba sastati i sa zastupnicima u francuskom parlamentu.

“Teško nam je razumjeti ili zamisliti što motivira nekog saveznika da špijunira druge saveznike koji u svjetskim pitanjima često dijele ista strateška stajališta”, kazala je glasnogovornica francuske vlade Stephane Le Foll za i>TELE televiziju, prenosi Reuters.

Internetska stranica zviždača i osnivača Wikileaksa poziva se na “strogo povjerljiva obavještajna izvješća i tehničke dokumente” NSA-e, prenosi BBC, a SAD nije potvrdio vjerodostojnost dokumenata.

Godine 2013. NSA je optužena za špijuniranje njemačke kancelarke Angele Merkel.

U utorak je Wikileaks priopćio da je počeo objavljivati tajne dokumente pod nazivom “Elizejska špijunaža” koji “izravno proizlaze iz ciljanog NSA-inog nadzora komunikacija” trojice francuskih predsjednika kao i francuskih ministara i veleposlanika u SAD-u.

Jedan od dokumenata iz 2012. bavi se Hollandeovim razmatranjem mogućeg izlaska Grčke iz eurouzone. U drugom iz 2011. navodi se da je Sarkozy odlučan obnoviti mirovne pregovor između Izraela i Palestinaca, moguće bez sudjelovanja SAD-a.

Dokument iz 2010. ukazuje na to da su francuski dužnosnici znali da ih SAD špijunira te da su se namjeravali požaliti na to.

Zasad nije jasno radi li se o podacima koje je ukrao bivši zaposlenik NSA-e Edward Snowden, piše BBC.

Dokumente Wikileaksa objavili su list Liberation i istraživački portal Mediapart.

Wikileaks je prenio izjavu svog osnivača Juliana Assangea koji je rekao da “francuski narod ima pravo znati da je njihova izabrana vlada podvrgnuta neprijateljskom nadzoru navodnog saveznika”.

“Francuski čitatelji mogu očekivati još pravovremenih i važnih otkrića u bliskoj budućnosti”, najavio je.

Glasnogovornik Wikileaksa Kristinn Hrafnsson rekao je za BBC da iako njihovo otkrivanje da je NSA prisluškivala telefonske razgovore kancelarke Merkel nije uključivalo sadržaj, ovoga puta postoje tajna izvješća.

“To pokazuje koliko su daleko NSA i najviši dužnosnici u SAD-u spremni ići”, kazao je.

Kao odgovor na navodna curenja podataka, glasnogovornik NSA Ned Price je izjavio da neće komentirati određene obavještajne navode.

“Mi općenito ne provodimo nikakav strani obavještajni nadzor osim ako ne postoje posebni i opravdani razlozi zbog zaštite nacionalne sigurnosti. To se jednako odnosi na obične građane i svjetske čelnike.”

Kasnije je dodao da komunikacije Hollandea nisu i neće biti meta te da NSA “tijesno surađuje s Francuskom u svim međunarodno važnim pitanjima” i da su Francuzi “nezaobilazni partneri”.

Savjetnik francuskog predsjednika izjavio je za agenciju France Press da će Hollande održati sastanak obrambenog vijeća kako bi “procijenili prirodu informacija koje su objavili mediji u utorak navečer i izvukli korisne zaključke”.