Joe Biden, slično politici Baracka Obame, najavljuje zabrinjavajuće zaoštravanje odnosa s Rusijom, a predsjednik Rusije Vladimir Putin je jasno iskazao da Rusiju smatra dijelom europskog civilizacijskog kruga, smatrajući nužnošću približavanje Rusije i Europe. Osim toga, Putin smatra da je globalna politika koja traje desetljećima potrošena i da mora doći do uspostavljanja novih i kvalitetnijih političko-ekonomskih odnosa u smjeru jačanja srednjeg sloja građana, s naglaskom na pravo svakog čovjeka na zaposlenje i kvalitetnu medicinsku skrb.
Krajem ovog tjedna novoizabrani američki predsjednik Joe Biden najavio je zabrinjavajuće zaoštravanje odnosa sa svjetskom velesilom Rusijom, te najavio da Rusija neće imati status kakav je imala u vrijeme mandata predsjednika Trumpa. Bio je to dio govora koji je Biden održao glede promjene američke međunarodne politike iz vremena Donalda Trumpa, koji je kao predsjednik SAD-a djelovao afirmativno u smirivanju sukoba i kriznih žarišta u Siriji, Afganistanu i Iraku, što se očitovalo i u povlačenju dijelova američkih vojnih snaga iz nekih dijelova svijeta. Biden je, zapravo, najavio zaokret od Trumpove međunarodne politike i vraćanje iste na slične smjernice iz doba bivšeg demokratskog predsjednika Baracka Obame.
A to znači i promjena odnosa prema Rusiji, možda geopolitički i strateški najvažnijoj državi svijeta.
O politici prema komunističkoj Kini nije rečeno ništa određeno, premda je u vrijeme predsjednika Trumpa došlo do jakog zaoštravanja odnosa SAD-a i Kine. Kina je, zapravo, bila u središtu Trumpove vanjske politike, dok je politika prema Rusiji bila u ‘stanju mirovanja’. Sada se stvari očito mijenjaju.
Bidenov ‘reset’ međunarodne politike SAD-a – govor o ‘ruskoj agresivnosti’
Biden je oblikovao govor o “resetiranju” američke vanjske politike, tvrdeći da će raditi na jačanju međunarodnih saveza i naglašavajući važnost demokratskih vrijednosti, piše klix.ba.
Britanski BBC analizira što zapravo znači ova Bidenova promjena u odnosu na Trumpovu vanjsku politiku.
Ubrzo nakon što je Biden započeo svoj govor o međunarodnoj politici, izgovorio je rečenicu kojoj je suđeno da postane naslov u medijima.
“Jasno sam rekao predsjedniku Vladimiru Putinu, na način koji se vrlo razlikovao od mog prethodnika (Donalda Trumpa op.), da su dani kada su Sjedinjene Države okretale glavu od ruskih agresivnih akcija … završeni”, rekao je Biden.
BBC navodi da je ovaj odnos prema Rusiji ključna promjena u odnosu na Trumpa koji je čak izbjegavao kritizirati ruskog predsjednika i jednog od vodećih državnika svijeta Vladimira Putina.
Biden je, ipak, dao signal da je spreman surađivati s Moskvom na područjima od zajedničkog interesa, poput sprječavanja nuklearnog rata. Dvojica čelnika ovih dana su se dogovorili da produže posljednji preostali ugovor o kontroli naoružanja.
No, Biden je obećao da će Vladimira Putina smatrati odgovornim za cyber napade i navodno uplitanje u američke izbore, te pozvao na oslobađanje ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog.
Putin u Davosu – Rusija ne želi graditi društvo na potrošenim ‘liberalnim’ vrijednostima!
Sve se to dogodilo samo nekoliko dana nakon snažnog govora Vladimira Putina sudionicima skupa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prvi put nakon više od deset godina, piše moscowtimes.
Govoreći u vrijeme negodovanja Zapada zbog zatvaranja oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, Putin je govorio geopolitičkim napetostima, sankcijama i ekonomskoj nejednakosti, rastućoj moći tehnoloških divova i još mnogo toga.
Evo najzanimljivijih dijelova Putinovog govora u Davosu:
– O globalnim napetostima i sukobima:
„Svi su razlozi za vjerovanje da postoje rizici daljnjeg eskaliranja proturječnosti. Ti se trendovi mogu očitovati na gotovo svakom polju.”
“Situacija se može razviti nepredvidivo i nekontrolirano ako se, naravno, ništa ne poduzme da se to ne dogodi. Štoviše, postoji šansa za pravi slom u globalnom razvoju koji je prepun borbe svih protiv svih. ”
“Nadam se da je globalni, vrući sukob sada načelno nemoguć. To bi značilo kraj civilizacije.”
– O populizmu, pojavama lijevog i desnog ekstremizma:
„Svjedoci smo krize prethodnih modela i instrumenata ekonomskog razvoja, povećane socijalne stratifikacije na globalnoj razini i u pojedinim zemljama. […] To uzrokuje oštru polarizaciju stavova javnosti i izaziva rast populizma, desnog i lijevog ekstremizma, kao i drugih krajnosti.”
„Sve ovo neizbježno utječe na prirodu međunarodnih odnosa i ne daje im stabilnost i predvidljivost. Međunarodne institucije slabe, regionalni sukobi se umnožavaju, a globalna sigurnost pogoršava.”
“Neriješeni i rastući unutarnji socijalni i ekonomski problemi mogu potaknuti potragu za nekim tko je kriv za sve nevolje, skrećući razdraženost i nezadovoljstvo građana.”
– O nejednakosti, profitima multinacionalnih tvrtki, podjelama:
“Rast ekonomskih problema i nejednakosti cijepa društvo, što dovodi do socijalne, rasne i nacionalne netrpeljivosti. Te napetosti izbijaju čak i u zemljama s naizgled dobro uspostavljenim civilnim i demokratskim institucijama.”
„Teško je ne primijetiti temeljne transformacije u globalnoj ekonomiji, politici, društvenom životu i tehnologiji. Pandemija koronavirusa […] pogoršala je probleme i neravnoteže koji su se već nakupili u svijetu.”
“Globalizacija je dovela do značajnog povećanja dobiti velikih multinacionalnih i, prije svega, američkih i europskih tvrtki.”
“Tko je povećao prihode? Odgovor je: očito 1% svjetske populacije. A što se dogodilo sa životima drugih ljudi? Tijekom proteklih 30 godina stvarni prihodi više od polovice građana nekoliko razvijenih zemalja stagnirali su, dok su troškovi obrazovanja i zdravstvenih usluga porasli. […] Milijuni ljudi, čak i u bogatim zemljama, više ne vide perspektivu povećanja svojih prihoda. ”
– O tehnološkim gigantima i mrežama (Big Tech) koji ‘nadjačavaju’ države: kontrola društva, zamjena demokratskih institucija, ograničavanje ljudi
„O tome se sada puno govori, posebno u vezi s događajima koji su se dogodili u Sjedinjenim Državama tijekom predizborne kampanje. To više nisu samo ekonomski divovi – u nekim se područjima već de facto natječu s državama.”
„Gdje je granica između uspješnog globalnog poslovanja s popularnim uslugama koje pokušavaju grubo i prema vlastitom nahođenju kontrolirati društvo, zamijeniti legitimne demokratske institucije [i] ograničiti prirodno pravo osobe da odluči kako živjeti i što odabrati i koja stajališta slobodno izražavati?”
– O gospodarskom oporavku, ‘zlatnoj milijardi’ i nestajanju srednje klase:
“Potpuno je jasno da svijet ne može ići putem izgradnje ekonomije koja djeluje za milijun ljudi, pa čak i za ‘zlatnu milijardu’ [postsovjetski izraz koji se odnosi na razvijene zapadne države].”
“S obzirom na spomenuta ograničenja makroekonomske politike, daljnji će se razvoj gospodarstva više temeljiti na fiskalnim poticajima, pri čemu će ključnu ulogu imati državni proračuni i središnje banke.”
“Bez učinkovitih državnih akcija mnogi ljudi srednje klase – temelj svakog modernog društva – riskiraju ostati bez posla.”
“Ako se prije 20-30 godina problem mogao riješiti poticanjem makroekonomskih politika […], ovi su se mehanizmi sada u biti iscrpili.”
„Prvo, ljudi bi trebali imati ugodno okruženje za život. […] Drugo, ljudi bi trebali biti sigurni da će imati posao koji će donositi stalno rastući prihod. […] Treće, ljudi bi trebali biti sigurni da će im pružiti visokokvalitetnu, učinkovitu medicinsku njegu kad bude potrebno. […] Četvrto, djeca bi trebala moći steći pristojno obrazovanje bez obzira na obiteljske prihode.”
– O sankcijama i multilateralizmu:
„Upotreba trgovinskih zapreka, nelegitimnih sankcija, financijskih, tehnoloških i informacijskih ograničenja igra je bez pravila koja kritički povećava rizike jednostrane uporabe vojne sile. Postoji opasnost. ”
“Multilateralizam se može shvatiti na različite načine: ili kao probijanje vlastitih interesa i davanje legitimiteta jednostranim akcijama, dok drugi mogu samo odobravajuće kimati glavom, ili stvarno ujedinjavanje napora suverenih država da riješe određene probleme u opću korist.”
„Morat ćemo ojačati i razviti univerzalne institucije koje su posebne odgovornosti za osiguravanje stabilnosti i sigurnosti u svijetu, za razvijanje pravila ponašanja u globalnoj ekonomiji i trgovini. […] Prerano je baciti ih na smetlište povijesti. ”
– O rusko-europskim odnosima:
“Rusija je dio Europe, i geografski i najvažnije u kulturnom smislu. Zapravo smo jedna civilizacija.”
„Ako se uspijemo izdići iznad problema i riješiti se fobija, onda nas očekuje pozitivna faza u našim odnosima. […] Moramo se vratiti na pozitivnu agendu, to je interes Rusije. […] Ali jednostrana ljubav je nemoguća.”
Putinov govor u Davosu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
