To je onaj isti John Kerry koji je prije samo dvije godine, 2021., vrištao s naslovnica svjetskih medija da da čovječanstvu preostaje samo “devet godina” da izbjegne kataklizmični događaj izazvan klimatskim promjenama. Na polovini 2023. godine, gotovo smo sigurni da se ovakva katastrofična ponašanja ‘klimatskog cara’ Joe Bidena neće ostvariti za šest i pol godina.
U svibnju ove godine, tijekom Klimatskog summita AIM (Agricultural Innovation Mission ) kojem je domaćin bilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, John Kerry je izjavio da su energetski ciljevi “neto-nula” (net-zero) nemogući bez rješavanja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora, piše Fox News.
‘Klimatski car’ John Kerry
John Kerry je posebni izaslanik za klimu predsjednika SAD-a Joe Bidena, i kao takav imam izuzetan utjecaj ne samo u SAD-u, nego u cijelom svijetu.
Kerry je rekao da industrija stvara 33% ukupnih svjetskih emisija ugljika i ustvrdio da smanjenje tih emisija mora biti “na prvom mjestu” u nastojanju da se pobijedi globalno zagrijavanje.
On je dodao da se predviđa da će same emisije hrane uzrokovati dodatnih pola stupnja zagrijavanja do 2050., ističući da se globalna populacija povećava i nedavno je premašila osam milijardi ljudi.
“Ovaj sektor sada treba inovacije više nego ikad”, rekao je Kerry. “Suočavamo se s rekordnom pothranjenošću u vrijeme kada poljoprivreda, više nego bilo koji drugi sektor, pati od utjecaja klimatske krize. I odbijam to više zvati klimatskim promjenama. To nije promjena. To je kriza.”
Što nam se nudi kao alternativa?
Iznoseći ove primjedbe na klimatskom summitu Agricultural Innovation Mission (AIM) u Washingtonu, D.C., Kerry je zanemario priznati neporecivu činjenicu da poljoprivredna industrija igra vitalnu ulogu u opskrbi hranom i osiguravanju preživljavanja oko 8 milijardi ljudi diljem svijeta.
No, što je prema Kerryu odgovor na ovu pothranjenost?
Je li odgovor na pothranjenost možda prehrana bogata kukcima i drugim raznim sličnim “prehrambenim” nusproizvodima? Je li rješenje u prehrani s izrazito niskim udjelom mesa, povrća, žitarica, orašastih plodova i voća – namirnica koje hrane čovječanstvo od vremena postanka svijeta?
Pitanje glasi: nije li možda problem u distribuciji hrane? Osobito u hranom prebogatom i tjelesno pretilom Zapadu i njegovim stanovnicima, prema siromašnijim i gladnim dijelovima Afrike i svijeta?
U današnje doba suvremenog transporta, informacijske digitalizacije i besprijekorne organizacije, to je vrlo lako sadvladiv problem. Osobito uz veliku političku i medijsku kampanju među ljudima zapadne civilizacije o potrebi prehranjivanja gladnih i umirućih ljudi diljem svijeta. To je tema oko koje bi se, iz humanističkih i altruističkih razloga, gotovo 100% stanovnika zapadnih zemalja, naravno, uz pomoć političke i medijske prezentacije problema. Koje to ne rade.
Ali svega toga nema, pa nema. Zašto?
Danas se proizvede hrane za 20 milijardi ljudi na Zemlji
Prema Večernjem listu, na Zemlji s početka 2018., živi 7,6 milijardi ljudi (danas i više od 8 milijardi ljudi), dok se istodobno proizvede hrane koja bi mogla prehraniti oko 20 milijardi ljudi. No unatoč tome, prema podacima UN-a, 2017. u svijetu bio je 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili pothranjenosti.
Što je onda problem ako hrane ima DANAS više nego dovoljno za 150% veći broj stanovnika Zemlje, tj. za 20 milijardi ljudi?!
UN-ovo izvješće navodi i da, dok je na svijetu 151 milijun neuhranjene djece, istodobno ima 50 milijuna djece koja imaju problema s pretilošću. Što se odraslih tiče, s pretilošću se bori 672 milijuna ljudi, odnosno svaki osmi stanovnik našeg planeta.
Da, to je onaj isti John Kerry koji je prije samo dvije godine, 2021., vrištao s naslovnica svjetskih medija da da čovječanstvu preostaje samo “devet godina” da izbjegne kataklizmični događaj izazvan klimatskim promjenama, prema pisanju CBS News i drugih medija. Na polovini 2023. godine, gotovo smo sigurni da se ovakva katastrofična ponašanja ‘klimatskog cara’ Joe Bidena neće ostvariti za šest i pol godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
