Carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej kritizirao je podršku dijela pravoslavnog svijeta i moskovskog patrijarha Kirila viziji svijeta Vladimira Putina, piše Aleteia, a prenosi bitno.net.
Prigrlivši ideologiju “ruskog svijeta”, koju Putin i Kiril dijele, zabija se klin usred pravoslavnog kršćanstva, što ima ozbiljne posljedice za Crkvu i društvo u cijelom svijetu, ustvrdio je Bartolomej u predavanju u sklopu inicijative “Konferencija o svjetskoj politici – za razumno otvoreni svijet” održane sredinom prosinca u Abu Dhabiju.
Carigradski patrijarh: Ideja “ruskog svijeta” nije kršćanska ni pravoslavna
Bartolomej, koji kao carigradski patrijarh ima posebno mjesto među pravoslavnim poglavarima, Putinov rat u Ukrajini nazvao je “nepravednom agresijom” koja “predstavlja najgoru europsku geopolitičku i humanitarnu krizu od Drugog svjetskog rata”.
Ideologija “ruskog svijeta” koja stoji u temelju agresije Rusije na Ukrajinu ima i svoje povijesne prethodnice, istaknuo je Bartolomej. Još u 19. stoljeću Moskva je instrumentalizirala religiju u skladu s ideologijom panslavizma koja je služila kao instrument ruske vanjske politike.
Ideju prema kojoj se Crkve organiziraju po načelu etničke pripadnosti Ekumenski patrijarhat u Carigradu je 1872. osudio kao herezu etnofiletizma, koja je u “očitoj suprotnosti s univerzalnom evanđeoskom porukom, kao i s načelom teritorijalnog upravljanja koje definira organizaciju naše Crkve”.
Ta hereza je međutim, tvrdi Bartolomej, bila korisna za ciljeve Moskve jer je slavenske pravoslavne vjernike udaljila od utjecaja Ekumenskog patrijarhata: “Cilj ove strategije bio je stvoriti, unutar Osmanskog Carstva, a kasnije u obliku samostalne države, zasebnu političku silu, u službi ruskog prodora prema toplim morima”.
Ruska pravoslavna crkva u službi politike
Ruska pravoslavna crkva od raspada Sovjetskog Saveza stavila se u službu politike, a osobito nakon izbora Kirila za moskovskog patrijarha 2009. godine, dodao je Bartolomej, i sada aktivno sudjeluje u promicanju ideologije “ruskog svijeta”.
“Moskva bi trebala predstavljati središte tog ‘svijeta’, čija bi misija bila borba protiv dekadentnih vrijednosti Zapada”, rekao je Bartolomej. “Ta ideologija instrument je legitimacije ruskog ekspanzionizma i temelj njegove euroazijske strategije. Veza s prošlošću etnofiletizma i sadašnjošću ‘ruskog svijeta’ je očita. Vjera tako postaje okosnica ideologije Putinova režima”.
Napetosti između Ekumenske carigradske patrijaršije i Moskovske patrijaršije postoje još od pada Carigrada 1453., nakon čega je Moskva tvrdila kako će postati “treći Rim”, preuzimajući ulogu koju je u istočnom kršćanstvu ranije imao Carigrad. U nedavnoj prošlosti te su se napetosti očitovale 2016., kada je Moskva odustala od sudjelovanja u dugo planiranom Svetom i velikom Saboru Pravoslavne Crkve na otoku Kreti, te 2019., kada je Carigrad dao autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je neovisna o Moskovskoj patrijaršiji.
Podjela u pravoslavnom svijetu
“Invazija na Ukrajinu 24. veljače polarizaciju je dovela do usijanja”, ističe Bartolomej. “Dvosmisleno stajalište patrijarha Kirila o ratu i podrška politici predsjednika Putina izazvali su oštre kritike unutar pravoslavnog svijeta, i šire”.
Takvo stanje pogoršava podjele među raznim pravoslavnim Crkvama u ostatku svijeta, upozorava Bartolomej: “Neke se Crkve slažu s Ekumenskim patrijarhatom; drugi, čije su zemlje previše ovisne o Rusiji, slijepo podržavaju Moskovsku patrijaršiju; treći radije suučesnički šute”.
“U međuvremenu, Ruska Crkva koristi moć države da uspostavi svoj utjecaj na kanonskom području drugih Crkava, usprkos najelementarnijim pravilima crkvene organizacije pravoslavlja”, dodaje Bartolomej. “Njezino upletanje u Afriku predstavlja se kao kaznena akcija protiv Aleksandrijske patrijaršije zbog priznavanja autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve. Očito je da u ovim uvjetima mirotvorna uloga Crkve postaje vrlo teška”.
Etničko-religijski fanatizam se usađuje u mlade
Iz katoličke perspektive – posebno u pogledu nade u obnovu zajedništva između Katoličke i Pravoslavne Crkve – unutarpravoslavne napetosti i podjele predstavljaju ozbiljan izazov za ekumenski dijalog. Prema patrijarhu Bartolomeju, postoje i druge ozbiljne posljedice za Crkvu i društvo.
“Etno-religijski fanatizam usađen u rusku mladež guši izglede za mir i pomirenje”, istaknuo je ekumenski carigradski patrijarh. “Prije svega, to šteti Ruskoj pravoslavnoj crkvi, jer će ljudi prije ili kasnije spoznati ekscese Crkve podređene ciljevima koji nemaju nikakve veze s njezinom izvornom misijom”, zaključio je.
*Poglavar svake Pravoslavne crkve naziva se “patrijarh” ili “mitropolit”. Carigradski patrijarh (Istanbul, Turska) smatra se “ekumenskim” ili univerzalnim patrijarhom. Zbog svog povijesnog položaja kao glavnog grada bivšeg Istočnog Rimskog (Bizantskog) Carstva i svoje uloge kao majke crkve većine modernih pravoslavnih crkava, Carigrad (Istanbul) ima posebno počasno mjesto unutar pravoslavlja i služi kao sjedište ekumenskog patrijarha, koji uživa status primus inter pares (prvi među jednakima) među svjetskim pravoslavnim prelatima i smatra se predstavnikom i duhovnim vođom istočnih pravoslavnih kršćana.
