Čelnici skupine G7 suglasili su se u četvrtak oko mjera koje su potrebne za poticanje gospodarskog rasta, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel, umanjujući razlike između Tokija i Berlina u tom pogledu.
“Svijet ima stanovit stabilan rast, ali postoje slabosti, posebice među gospodarstvima u nastajanju, i cijeli niz rizika”, kazala je Merkel.
Japanski premijer Shinzo Abe, domaćin skupa koji se održava u ljetovalištu Ise-Shima, stavio je gospodarstvo u prvi plan dvodnevnih razgovora u nadi da će dobiti potporu za koordinirane fiskalne poticaje. Abeov gospodarski program, ‘abenomika’, ne daje, naime, očekivane rezultate.
No Njemačka se jako protivi takvom pristupu, koji je Merkel odbacila i tijekom posjeta japanskog premijera početkom mjeseca. Berlin umjesto toga zagovara strukturne reforme kao najbolji način za poticanje gospodarstva.
Zajednička izjava G7, koja će biti objavljena u petak, trebala bi kako se očekuje sadržavati mješavinu fiskalnih, monetarnih i strukturnih mjera za poticanje rasta.
“Mislim da ćemo postići dobru izjavu koja također prihvaća da mora postojati uravnoteženost svih mjera”, kazala je Merkel.
Čelnici su razgovarali i o trgovini, ponovivši svoju predanost postizanju političkog dogovora o sporazumima o slobodnoj trgovini o kojima EU odvojeno pregovara s Japanom i SAD-om do kraja ove godine.
Francuski predsjednik Francois Hollande i kanadski premijer Justin Trudeau zauzeli su se također za provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a i Kanade (CETA).
Sporazum bi trebao biti potpisan potkraj listopada na summitu u Bruxellesu, a na snagu bi trebao stupiti 2017. Komisija će sredinom lipnja odlučiti hoće li ga morati ratificirati nacionalni parlamenti svih država članica.
Njemačka i drugi europski čelnici iskoristili su summit i kako bi skrenuli pozornost na migrantsku i izbjegličku krizu.
“Svjesni smo da je zbog zemljopisnog položaja najveća odgovornost… na Europi, no htjeli bismo da globalna zajednica pokaže solidarnost”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk novinarima prije početka summita.
Tusk je kazao da će “apelirati na čelnike G7” da povećaju pomoć za izbjeglice i zajednice koje su ih primile te da prihvate sheme njihova premještanja i druge oblike legalne migracije širom svijeta.
Merkel je kazala kako ne očekuje “konkretne brojke” od G7, ali i da je proces pokrenut, nastavno na napredak postignut na humanitarnom summitu u Istanbulu početkom tjedna.
Na radnoj večeri čelnici bi trebali razgovarati o sukobu u Ukrajini i ulozi Rusije, koja je isključena iz G8 2014. nakon aneksije Krima.
“Naše stajalište prema Rusiji, uključujući gospodarske sankcije, ostat će nepromijenjeno sve dok sporazumi iz Minska ne budu u cijelosti provedeni”, rekao je Tusk.
Europska unija “spremna je nastaviti sa sankcijama”, dodao je, napominjući da odluku očekuje u roku iduća tri mjeseca.
Merkel je također kazala kako je još prerano da bi se moglo razgovarati o ukidanju sankcija Rusiji.
Među drugim regionalnim krizama o kojima je bilo riječi su i kineske pretenzije u Južnom kineskom moru, ključnom pomorskom pravcu na koje pravo polaže još pet susjednih zemalja.
“Bilo kakve pomorske ili teritorijalne pretenzije trebaju se temeljiti na međunarodnom pravu”, rekao je Tusk. “Jednostrane akcije i korištenje sile ili prisile neće biti prihvaćeni.”
Kina je na to odgovorila da bi se G7 trebao usredotočiti na svoja unutarnja pitanja a ne se miješati u pitanja koja se tiču drugih zemalja.
Bilo je riječi i o sjevernokorejskom nuklearnom programu.
Japanski premijer upozorio je da je sjevernokorejski nuklearni i balistički program prijetnja za mir u cijelom svijetu, pa tako i za Europu.
G7 čine Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i SAD te EU.
Italija će 2017. biti domaćin summita G7 na Siciliji, najavio je talijanski premijer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
