Crna Gora bilježi razmjerno nedavni izlazak crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića iz vladajuće stranke PES koju je osnovao, što je nastavak kroničnih previranja u zemlji čija je politička budućnost sve neizvjesnija.
Milatović je istupio iz stranke Pokret Europa sad (PES), koju je svojedobno osnovao zajedno sa sadašnjim predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem.
Ta je stranka snažni zagovornik zapadnih integracija, ali je u koaliciji s četničkim snagama. Točnije, na čelu parlamenta koji je izabrao Milatovićevu Vladu nalazi se četnički vojvoda Andrija Mandić. On je čelnik stranke Nova srpska demokracija i koalicije Za budućnost Crne Gore.
Crna Gora je jedina članica NATO-a kojom upravljaju proruske snage
Mandićevim dolaskom na čelo parlamenta, Crna Gora je postala jedina članica NATO-a u čijem državnom vrhu se nalaze proruske snage.
>Crna Gora dobila proeuropsku vladu uz podršku proruskih i prosrpskih snaga; Von der Leyen oduševljena
Odlazak Milatovića iz vlastite stranke još je više produbio kaotične prilike u kojima se nalazi crnogorski politički sustav. Istodobno, potvrdio je ono što je u političkom smislu već odavno jasno, a to je da je zemlja nepopravljivo podijeljena.
Zemlja je članica NATO-a, a na čelu parlamenta joj je četnički vojvoda vjeran Rusiji. Zato nije ni čudno da na političkim skupovima u Crnoj Gori jedni pjevaju četničke pjesme, a drugi Thompsonove i Škorine.
Takav nacionalni bipolarni poremećaj nije zabilježen ni u jednoj drugoj europskoj državi, jer se ne svodi samo na sučeljavanje političkih snaga. Riječ je riječ o rascjepu koji prolazi kroz čitavo društvo, o pitanju identiteta, ali i o vrlo složenom sustavu političkih utjecaja.
Von der Leyen osobno došla čestitati novom predsjedniku Vlade
Nova crnogorska Vlada, na čijem je čelu Milojko Spajić, izabrana je krajem listopada. U Podgoricu je tim povodom stigla osobno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kako bi čestitala novom predsjedniku Vlade.
Znak je to koliko je Crna Gora važna zapadnim saveznicima i ujedno koliko je Zapad spreman surađivati i s ruskim saveznicima kako bi dugoročno proširio svoj utjecaj.
Spajić je 36-godišnji bivši uspješni ministar financija, koji je dolaskom na vlast obećao med i mlijeko. Čine ju članovi njegova pokreta Europa sad, Demokrata Alekse Bečića koji je postao podpredsjednik vlade zadužen za sigurnost, Albanske nacionalne stranke i prosrpskog SNP-a.
>Crna Gora: Tko je Milatović, kojeg podržavaju SPC i srpski vrh?
Izabrao ju je parlament čiji je predsjednik četnički vojvoda Mandić, čelnik proruske i prosrpske desnice čiji predstavnici nisu članovi Vlade. Međutim, obećano im je da će to postati 2025., kad bi trebalo doći do njezine rekonstrukcije.
Kakvi su dogovori i koliko će trajati?
Događaji, koji su kulminirali odlaskom Milatovića iz vlastite stranke, bili su naznaka da se netko ne drži dogovora. Samo je pitanje tko je s kim sklopio kakve dogovore, osim onih koji su javno obznanjeni.
Predsjednik Milatović bio je početkom rujna u službenom posjetu Zagrebu i tom je prigodom istaknuo snažnu zapadnu orijentaciju svoje zemlje. Naglasio je “prijateljske i savezničke” odnose Crne Gore i Hrvatske i čak zaželio zajedničku sjednicu dviju Vlada.
“Naši su odnosi prijateljski i saveznički u okviru NATO-a. To savezništvo pruža jednu dobru platformu za daljnji poticaj međudržavne suradnje”, ocijenio je tada. Riječ je o političaru koji uživa podršku Beograda.
Pred Božić je u Zagrebu boravio i crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, kojemu je to bio čak prvi službeni bilateralni posjet. I on je odnose među dvjema državama ocijenio “veoma dobrima”.
Pitanje odnosa Crna Gora – Hrvatska
Očito je međutim za ocjenu hrvatsko-crnogorskih odnosa potrebno znati tko je sugovornik s crnogorske strane. Jer jedni govore jedno, drugi drugo, u oba slučaja službeno u ime crnogorske države.
Hrvatska također naglašava dobre odnose sa svojim susjedom, ali pritom podsjeća i na otvorena pitanja. Uz status hrvatske manjine u Crnoj Gori, dva goruća pitanja odnose se na logor Morinj i školski brod “Jadran”.
>Anušić otkazao sastanak s crnogorskim ministrom obrane: Krapovićevi stavovi odudaraju od povijesnih činjenica
U duhu dobrosusjedskih odnosa i otvoreni razgovor o otvorenim pitanjima trebao je proći i boravak hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića sredinom siječnja u Crnoj Gori.
Anušić je posjetio Crnu Goru kako bi sudjelovao na proslavi Dana hrvatskoga naroda. Usput je namjeravao posjetiti Podgoricu i ondje se sastati sa svojim crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem, ali je susret otkazan.
“Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran“, objavio je Anušić na Facebooku.
“Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica“, istaknuo je.
Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, gdje su bili zatočeni Hrvati. On tvrdi da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru “posljedice velikosrpske agresije”, ne odgovara činjenicama.
Krapović je rekao i da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti.
Poručio je da crnogorska Vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda Jadran te da ga Hrvatska nema pravo tražiti.
Riječ je o brodu čija je matična luka Split, ali ga je JNA tijekom agresije koristila, a potom ostavila u Crnoj Gori.
Na Krapovićeve izjave reagirao je i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, rekavši da “bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Europske unije, ni biti vjerodostojni NATO saveznik“.
Grlić Radman je naglasio da će svaki budući pokušaj uklanjanja ploče u Morinju smatrati povredom sjećanja na žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Hrvatske.
Tko je sugovornik?
Nepredvidljivost u odnosu prema Hrvatskoj odraz je unutarnje podijeljenosti u Crnoj Gori.
Odlazak Milatovića iz stranke posljedica je odluke stranačkih tijela da iz stranke isključe ministra pravosuđa Andreja Milovića. Riječ je o jednom od protagonista Milatovićeve struje.
Kaos je tim veći što je Milović ostao u Vladi, pa su se u priču pokušale uključiti i neke oporbene stranke.
Time nejasnoće o odnosima u Vladi ne samo da nisu uklonjene, nego su i pojačane.
>Crna Gora: Osvanuli panoi s dubrovačkim velikanima i natpisom ‘Srbi smo!’; reagirao i MVEP
Članovi Vlade, barem neki od njih, kunu se u zapadnu orijentaciju Crne Gore i vjerno slijede smjernice iz Bruxellesa.
Istodobno, predsjednik parlamenta Mandić službeno prima na razgovor Milorada Dodika i pritom ističe zastavu Republike Srpske, bez zastave BiH.
Politički odnosi u Crnoj Gori rezultat su dubokih unutarnjih podjela, ali i zakulisnih igara u kojima još uvijek važnu riječ vodi dugogodišnji čelnik Crne Gore Milo Đukanović.
Kao posljedica svega, politički savezi u Crnoj Gori vrlo su promjenjivi, a kad je riječ o dijalogu s tom susjednom zemljom uvijek je otvoreno pitanje tko je ondje zapravo sugovornik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
