Crna Gora: Tko je Milatović, kojeg podržavaju SPC i srpski vrh?

jakova milatovića
Foto: fah

Jakov Milatović novi je predsjednik Crne Gore. Kandidat stranke “Europa sad” sa 60 posto osvojenih glasova pobijedio je dosadašnjeg predsjednika Milu Đukanovića, kandidata suverenističke Demokratska partija socijalista. Milatovića, koji najavljuje ulazak u Europsku uniju, na izborima su podržali Srpska pravoslavna crkva, prosrpske stranke i mediji, a među njima i Vojislav Šešelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Đukanović za Europu, a Milatovića podržava SPC

U drugom krugu izbora borili su se Milo Đukanović, koji je na vlasti kroz funkcije premijera ili predsjednika bio gotovo trideset godina, te Jakov Milatović koji je 2020. u prosrpskoj Vladi Zdravka Krivokapića postao ministar gospodarskog razvoja. Đukanović je vodio Crnu Goru do neovisnosti od Srbije 2006., pod njegovim vodstvom država se pridružila NATO-u, a započeo je i pregovarački proces za članstvo u Europskoj uniji.

S druge strane, novi predsjednik Milatović svoju je kampanju temeljio na suzbijanju korupcije i poboljšanja životnog standarda uz naglašavanje jačanja veza s Europskom unijom, ali i susjednom Srbijom. Milatović je najavio da će u sljedećih pet godina uvesti Crnu Goru u EU, istaknuvši da su građani rekli “da europskoj Crnoj Gori”. No, poznato je da su Milatovića podržale Srpska pravoslavna te prosrpske i proruske stranke.

>Pala prosrpska Vlada u Crnoj Gori: Skupština izglasala nepovjerenje premijeru Krivokapiću
>Stier za Narod.hr: Hrvate u Crnoj Gori brine huškačka retorika onih koji ruše Đukanovića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak je srpski osuđeni ratni zločinac i čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj podržao “proeuropskog” Milatovića kazavši da je najvažnije da oni iz Srbije podrže Milatovića, da se riješi problem Đukanovića “a onda da se u nekoj normalnijom, tolerantnijoj atmosferi održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten popis stanovništva“, kazao je Šešelj za TV Hepi.

A Milatovićevu pobjedu na ulicama mnogi su proslavili upravo srpskim zastavama.

Iako se predstavlja kao proeuropski kandidat, čak “Europu” nosi i u nazivu stranke, njegove veze sa srpskim vrhom osporavaju ono što govori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Milatović, Milojko Spajić i platforma ‘Evropa sad!’ imaju proeuropski narativ, ali to se europejstvo treba dokazati zaštitom i promocijom prava hrvatske zajednice i drugih nacionalnih manjina u Crnoj Gori. To je mjerilo po kojem će se ocjenjivati svaka vlast u Crnoj Gori”, kazao je u intervjuu za Narod.hr saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

Strah od utjecaja Kremlja

O Milatoviću su se raspisali i strani mediji, a zanimljivo je kako austrijski list Standard piše da je njegova „politička linija nejasna” te upozoravaju na utjecaj Kremlja.

„Njegova stranka Europa sad, koja promovira populističke teme kao što su povećanje plaća i veći prosperitet, osnovana je tek prošle godine. Milatović je rekao da će on biti političar koji će Crnu Goru uvesti u EU. Ali malo se zna o njegovim geopolitičkim namjerama. Ne samo u Crnoj Gori, već́ i u EU-u i SAD-u, prozapadne snage su zabrinute da bi Crna Gora pod Milatovićem mogla doći pod pojačan utjecaj Srbije, ali indirektno i Kremlja.”

>Milatović je novi predsjednik Crne Gore; Đukanovića pobijedio s 60 posto osvojenih glasova
>(VIDEO) Izbori u Crnoj Gori: Đukanović izgubio, Hrvati bez mjesta u parlamentu, Krivokapić slavio pobjedu s mitropolitom SPC-a Amfilohijem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navodeći da se otprilike trećina građana Crne Gore izjašnjavaju kao Srbi, autorica Adelheid Wölfl piše da „Milatović nikada nije zauzeo jasan stav o osjetljivim pitanjima, a to su odnos prema Srbiji i Rusiji i ulozi Srpske pravoslavne crkve“.

Dodaje da raste strah “od utjecaja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Kremlja i politički aktivne Srpske pravoslavne crkve, koja posljednjih godina sve više vuče konce u Crnoj Gori – a protiv čega su se DPS i Đukanović borili svim sredstvima”, prenosi Deutsche Welle.

Stipendist zapadnih vlada

Jakov Milatović rođen je 7. prosinca 1986. u Podgorici gdje je završio i Ekonomski fakultet kao student generacije. Magistrirao je na Oxfordu i bio stipendist američke, austrijske i britanske vlade. Kao stipendist američke vlade jednu studijsku godinu je proveo na Državnom sveučilištu Illinoisa (Illinois State University).

Bio je stipendist američke te jednu godinu studija proveo na Sveučilištu savezne države Ilinois. Potom je kao stipendist austrijske vlade jedan semestar studirao na Sveučilištu za ekonomiju i biznis u Beču (WU Wien), a kao stipendist Europske komisije jednu studijsku godinu proveo je na Sveučilištu u Rimu (La Sapienza). Magistrirao je na Oxfordu i bio je stipendist britanske vlade (Chevening).

Uz bankarsko iskustvo u Podgorici i Frankfurtu, radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) kao ekonomski analitičar za regiju jugoistočne Europe, a potom je pokrivao zemlje Zapadnog Balkana i EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.