Dalaj Lama poljubio dječaka u usta i tražio ga da mu ‘posiše jezik’: Javnost zgrožena

dalaj lama
Foto: snimka zaslona

Dalaj Lama (87) se ispričao nakon što se na društvenim mrežama pojavio uznemirujući video u kojem je mladog Indijca poljubio u usne, a zatim ga tražio da mu “siše jezik”. Zabrinjava kako se cijelo vrijeme smijao, a isto su činili i prisutni, kojima očito također nije bilo neugodno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Širi se video isječak koji prikazuje nedavni susret tijekom kojega je dječak pitao Njegovu Svetost Dalaj Lamu može li ga zagrliti. Njegova svetost želi se ispričati dječaku i njegovoj obitelji, kao i njegovim brojnim prijateljima diljem svijeta zbog boli koju su njegove riječi možda prouzročile”, priopćeno je. Navodi se kako Dalaj Lama “često zadirkuje ljude koje susreće na nevin i zaigran način, čak i u javnosti i pred kamerama” i da “žali zbog incidenta”.

Što se točno dogodilo?

Događaj se zbio tijekom humanitarne priredbe koju je održala indijska Zaklada M3M u hramu Dalaj Lame u Dharamshali u veljači.

Vidljivo je kako dječak pita Dalaj Lamu za zagrljaj, na što on pristaje. Nakon toga prvo zamoli dječaka da ga poljubi u obraz, prije nego što mu pokaže na usne. Drži mu lice dok se kratko ljube, a zatim ga priljubi uz svoje. Zatim mu daje upute da mu “siše jezik” te ga lagano privlači k svom isplaženom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pedofil. Kako drugačije ovo objasniti? Naprosto bolesno…”, napisao je jedan od komentatora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Odvratno, netko mu mora reći da je neuračunljiv”, piše drugi komentator.

“Pitanje je koliko dječaka je to iskusilo i gdje su na kraju završili”, piše treći.

Tko je Dalaj Lama?

Dalaj lama XIV. (pravo ime Tenzin Gyatso), tibetski vjerski i politički vođa (Takster, 6. VII. 1935). Ustoličen kao petogodišnje dijete (1940.), nakon kineske okupacije Tibeta 1950. pokušao održati suradnju s komunističkim vlastima, pa je 1954. s Mao Ce-tungom u Pekingu postigao sporazum prema kojem je ostao nominalni vladar Tibeta. Nakon izbijanja protukineskog ustanka u Lhasi u ožujku 1959., koji je brutalno ugušen, s oko stotinu tisuća pristaša napustio je Tibet i u Indiji uspostavio vladu u progonstvu. Za nastojanje da nenasilnom borbom sačuva povijesno i kulturno naslijeđe svojega naroda, dobio je 1989. Nobelovu nagradu za mir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.