Hoće li međunarodna zajednica spriječiti Dodikov referendum? Prijeti li odcjepljenje Republike Srpske? Kakva je budućnost susjedne države? Je li Bosna i Hercegovina bačva baruta? Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala u emisiji Otvoreno bili su povjesničar Ivo Lučić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Gordan Bakota, iz Sarajeva potpredsjednik SDA Šefik Džaferović i iz Banjaluke predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.
Ovdje se radi o tradiciji sukoba koji je sad omeđen s dva referenduma, onim za neovisnost iz 1992. i ovim koji se sada najavljuje, rekao je Ivo Lučić. Onoga iz 1992. su Srbi uglavnom bojkotirali, a u međuvremenu se dogodio strahoviti rat i Daytonski mirovni sporazum, koji je napisan tako da ga se na tihi način može mijenjati, rekao je. Danas prijeti eskalacija sukoba između srpskog entiteta i Federacije BiH te je došlo do gotovo potpunog obespravljenja Hrvata. Smatra da je došlo vrijeme da se razgovara i da se situacija smiri te da nitko nije u pravu- ni Sarajevo ni Banja Luka. Tu se radi o unitarističkoj i separatističkoj politici, koje su obje prijetnja BiH, rekao je.
Ovo nije referendum koji je isključivo referendum Milorada Dodika, tvrdi Branislav Borenović. Jednim jednostavnim pitanjem želimo saznati stav građana Republike Srpske o tome podržavaju li da se Dan Republike Srpske obilježava 9. siječnja, ili ne, pojasnio je. Ovdje se ne radi ni o kakvoj protuustavnoj radnji, nadodao je. Također, rekao je da ovo nije priprema za referendum o odcjepljenju Republike Srpske. Ono što je najvažnije, aspolutno smo za provođenje Daytonskog sporazuma. Mi smo u Dayton unijeli Republiku Srpsku sa svojim obilježjima i karakteristikama. Jedna od njih je Dan RS-a.
Ovo će se završiti tako što će BiH, cjelovita demokratska država, nastaviti svoj europski put, rekao je Šefik Džaferović i nadodao da je to jedino tako moguće. Svi drugi pokušaji bi mogli koštati one koji zagovaraju destabilizaciju prilika u zemlji, tvrdi. Ovaj referendum je početak procesa koji BiH vodi u destabilizaciju. Ako Daytonski sporazum bude doveden u pitanje, onda će prvo u pitanje biti dovedeno ono što je nastalo u Daytonu, a to su entiteti. Država Bosna i Hercegovina je postojala i prije Daytona, istaknuo je. Ona ima tisućgodišnju tradiciju i opstat će do sudnjega dana. Pitanje je samo koliko ćemo se patiti.
Rekao je kako je potpuno neprimjereno uspoređivati referendum o neovisnosti BiH iz 1992. godine i ovaj najavljeni o Danu RS-a. S danom objavljivanja rezultata referenduma o neovisnosti, BiH je međunarodno priznata država. Optuživati iz Zagreba ovdje nas da se zalažemo za unitarizam je također neprimjereno i neutemeljeno, rekao je. O kakvom unitarizmu možemo govoriti, ako imamo BiH koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda?
Kako Bošnjaci i Hrvati, i svi koji nisu Srbi, mogu prihvatiti 9. siječnja kao Dan RS-a, kada su toga dana oni izbrisani s prostora i počelo je njihovo etničko čišćenje, rekao je. Lučić se nadovezao i rekao da Hrvati u BiH imaju ozbiljnijih problema od toga. Veći je problem kad nam netko dva puta bira člana predsjedništva, kad netko našu konstitutivnost i ustavna prava potpuno izbriše, kad netko Dom naroda svede na jednu trećinu pa visoki predstavnik kaže da je trećina od 17- pet, nabrojao je. Priča o 1000 godina staroj povijesti naslušao se u Jugoslaviji, rekao je.
Na pitanje o službenom stavu Republike Hrvatske o referendumu i spomenutim problemima, Gordan Bakota je rekao da je Hrvatskoj BiH vanjskopolitički prioritet broj 1. S velikom zabrinutošću gledamo na referendum, on može imati vrlo negativne učinke na stabilizaciju stanja u BiH, ali i šire. Rekao je da je to udarac cjelovitosti BiH i svim težnjama da napravi reforme te uz pomoć Hrvatske dođe korak bliže Europskoj uniji.
Bez obzira kako će se stvari odvijati, Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko-bošnjačkih odnosa u BiH, rekao je Lučić na samom kraju. Prisjetio se deklaracije sa zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora 2015., gdje se govori o pravosudnom nasilju nad Hrvatima u BiH, odnosno o optužnicama protiv branitelja koje se podižu bez ikakvih dokaza. To je jedna situacija koju Hrvati nisu dužni trpjeti, rekao je.
Nadovezao se Bakota koji je rekao da podizanje optužnica izvan procedura nije europski način ponašanja. Zemlje koje su na putu prema EU, Srbija i BiH, morat će prihvatiti vrijednosne kriterije EU i upravo je to sada dio pregovaračkih procesa sa Srbijom. Jedan od kriterija je izmjena zakona o univerzalnoj jurisdikciji, rekao je.
Cijelu emisiju možete pogledati na HRT-u:
