Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović upozorio je kako njegovoj zemlji prijeti “užasna kriza” ne postigne li se do početka svibnja dogovor o izmjenama izbornog zakona, jer se bez toga neće moći provesti rezultati izbora planiranih za listopad pa je moguće očekivati potpuni kaos u državi.
“Može uslijediti užasna kriza, ali ja se nadam da to toga neće doći”, kazao je Čović u intervjuu kojega je u četvrtak objavio sarajevski portal Klix.
Čović, koji je i ider HDZ BiH, drži kako će bez obzira na sve izbora biti, no pitanje je kakva je svrha njihove provedbe ukoliko se ne ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH iz 2016.kojom je proglašen neustavnim raniji način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Tom je odlukom, donesenom na temelju priziva Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru, utvrđeno kako Dom naroda nije i dom županija pa su neustavna pravila po kojima je iz svake županije u to tijelo morao biti izabran barem po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda.
U HDZ-u su tom odlukom zadovoljni, jer drže kako se ranije Hrvatima nametalo njihove predstavnike u Domu naroda iz onih stranaka koje ne predstavljaju realni odraz političke volje hrvatskog naroda.
Čović je potvrdio kako u HDZ-u inzistiraju da se, uz rješavanje pitanja izbora zastupnika u Domu naroda federalnog parlamenta, utvrdi i novi model biranja članova Predsjedništva BiH te pitanje provedbe izbora za gradska tijela vlasti u Mostaru gdje je potrebno definirati izborne jedinice.
“To je naše polazno stajalište, gdje je, mislimo, moguće naći rješenje a da se ne mijenja Ustav”, izjavio je Čović.
Tvrdi kako HDZ BiH želi rješenje i to što prije no sve, po njegovu sudu, koče političke stranke čije je sjedište u Sarajevu, jer pokušavaju zadržati sadašnje pozicije uključujući i mogućnost majoriziranja Hrvata.
“Postoje stranke koje žele neku promjenu, ali i one koje žele krizu. A postoje i stranke, prije svega one sarajevske, koje žele zadržati status quo. Razumijem ih donekle jer zašto ispustiti mogućnost da drugom birate predstavnike, što je omogućeno trenutnim zakonom koji je Federaciju BiH definirao kao jednu izbornu jedinicu”, kazao je Čović.
Po Čovićevim riječima, trenutačno se kroz razgovore s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack i šefom Delegacije EU u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom pokušava naći rješenje, no na stolu nema niti jednog konkretnog prijedloga.
“Svi govore da imaju svoje ideje, ali nitko da to definira”, kazao je lider HDZ BiH.
Novi prijedlozi za izborne promjene u Sarajevu se tek formuliraju
Valeposlanici Cormack i Wigemark u srijedu su održali još jedan krug pregovora s čelnicima Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Demokratske fronte (DF) i Saveza za bolju budućnost (SBB), koje je Čović prozvao upravo kao kočničare izmjena izbornog zakona.
Nakon toga sastanka sudionici su kazali kako su optimisti te kako se naziru rješenja koja nude izlaz iz sadašnjeg stanja, no sve što u iznijeli tek je maglovita vizija s kojom se HDZ po prvi puta suočio.
Čelnik DF-a Željko Komšić kazao je kako ove četiri stranke izlaz vide u “potpunoj proporcionalnosti”, raspodjeli neizravnih mandata na temelju popisa stanovništva iz 1991., ali i reduciranju ovlasti Doma naroda, koji bi prestao biti klasičnim zakonodavnim tijlom s ovlastima potvrđivanja svakog zakona kojega donese entitetski Zastupnički dom. SDA, SDP, DF i SBB zapravo žele jednodomni parlamentarni sustav u Federaciji BiH odnosno svesti Dom naroda na ulogu koju u Republici Srpskoj ima Vijeće naroda i koje razmatra samo pitanja bitna za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, dok zakone donosi isključivo Narodna skupština.
Sve što je u srijedu načelno razmatreno sada bi trebali definirati stručnjaci pa bi to poslužilo kao osnova za dalje pregovore, prije svega s HDZ BiH.
O prijedlozima stranaka iz Sarajeva za sada se očitovao tek Božo Ljubić u svojstvu predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), neformalnog tijela koje koordinira rad nekoliko političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Njegova je ocjena kako su novi prijedlozi zapravo neprihvatljivi.
“Dom naroda treba bit ravnopravan Zastupničkom domu i u FBiH i na državnoj razini”, kazao je Ljubić za mostarski portal Dnevnik.ba .
“Besmislenim” je ocijenio pozivanje na popis iz 1991. kad već postoji onaj proveden 2013., a jedini ustupak na kojega su u HNS-us spremni je da se uloga Doma naroda ederacije FBiH preispita kada je riječ o njegovim ovlastima pri imenovanju vlade i predsjednika Federacije BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
