Političari u Bosni i Hercegovini beznadno su posvađani, sebični, skloni svakoj vrsti manipulacija kako bi se održali na vlasti a pri tom potpuno neiskreni kada tvrde da su spremni bez zadrške raditi na zajedničkim projektima kakav je pridruživanje njihove zemlje Europskoj uniji, ocjena je veleposlanice Francuske u BiH Claire Bodonyi koja potkraj svibnja odlazi s te dužnosti.
U oproštajnom razgovoru s novinarima iz BiH čiju sadržinu u četvrtak prenose različiti mediji u toj zemlji Bodonyi je “otvorila dušu” i bez pretjeranog ustezanja potvrdila kako i u međunarodnoj zajednici dijele loše mišljenje o bosanskohercegovačkim političarima koje prema svim istraživanjima javnog mišljenja ima većina običnih ljudi u toj zemlji.
“Međunarodna zajednica je svakodnevno suočena s pokušajima ucjena koji dolaze sa svih strana”, kazala je francuska veleposlanica pojašnjavajući kako se to odnosi na činjenicu da političari u BiH od diplomata očekuju da rade njihov posao prebacujući istodobno na međunarodnu zajednicu odgovornost za vlastite neuspjehe.
> Zbog političkih sukoba u BiH blokirano 800 milijuna eura odobrenih kredita
Kao tipični primjer manipulacija navela je prijepore oko uvođenja novih trošarina za gorivo što je preduvjet kako bi međunarodni kreditori isplatiti BiH već ugovorene kredite od gotovo milijardu eura namijenjene poboljšanju očajne cestovne infrastrukture u toj zemlji.
Prijedlog za uvođenje trošarina u srijedu je po drugi put oboren u Zastupničkom domu parlamenta BiH što znači da neće biti ni kredita niti cestogradnje pa ni investitora koji bi bilo zainteresirani za daljnja ulaganja.
Oporba koja se silno upinjala blokirati taj zakon i na kraju je u tome i uspjela imala je kao argument tvrdnju da će to donijeti lančana poskupljenja a vlast se nije potrudila objasniti sve prednosti tako velikog investicijskog ciklusa.
Na kraju je ostala i konfuzija među običnim ljudima pa i medijima. “Dnevni avaz” je tako u četvrtak izvješće sa sjednice Zastupničkog doma propratio velikim naslovom “Propale tri milijarde” dok je “Oslobođenje” odabralo naslov “Odbijen pokušaj udara na džep građana”.
“Ja zamjeram onima koji znaju detalje ali ih loše objašnjavaju ili ih koriste da neargumentirano odvrate ljude od onoga što je bitno. Kasnije, iza zavjese, događa se to da veleposlanici EU pokušavaju objasniti političarima da ona druga objašnjenja koja su dobili nisu dobra ni ispravna, a u isto vrijeme političari su se već obvezali kako će provesti reforme među kojima je i taj zakon (o trošarinama) Sve su to već potpisali u pismu kada su potpisali sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)”, pojašnjava Bodonyi.
Konstatirala je kako je u okolnostima poput tih političarima u BiH najjednostavnije poručiti međunarodnoj zajednici da bi ona trebala rješavati probleme umjesto domaćih vlasti.
Za države poput Francuske takvo što, kazala je veleposlanica, apsolutno je neprihvatljivo.
“Nameće nam se uloga koju bar Francuska ne želi prihvatiti. Mi ne želimo biti aktivni akteri niti se upletati u politički život zemlje”, kazala je Bodonyi konstatirajući kako to onda izaziva nove prijepore, pokušaje manipuliranja pa i predbacivanja diplomatima kako su “glupi”.
Sa stajališta službenog Pariza, kako je potvrdila veleposlanica, ideja o Daytonu II odnosno formalnoj konferenciji na kojoj bi se pokušale ispraviti loše strane postojećeg ustroja BiH nije opcija.
Umjesto toga valja provoditi reforme koje će od BiH načiniti funkcionalnu državu.
“Potrebno je samo nekoliko kvalitetnih odluka”, tvrdi Bodonoyi pojašnjavajući kako bi izvrstan primjer za to mogao biti europski projekt.
Na žalost, kako je istaknula, ni za to nema potrebne političke volje baš kao ni za istinsko pomirenje u zemlji koja je toliko propatila.
“Nakon tri godine koje sam provela ovdje mogu konstatirati da cilj nije ni pomirenje ni zajednički život. Svatko se povlači na teritoriju koji on kontrolira, ponekad i na nelegalan način stječući od toga financijsku korist”, pojašnjava veleposlanica.
> Upozorenje Dodiku: Zapad neće tolerirati referendum u RS
Bodonyi je izbjegavala spominjati imena političara no nije mogla izbjeći pitanje o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je od kraja 2016. godine pod sankcijama američke vlade. Članice EU nisu poduzele slične mjere a Bodonyi je pojasnila kako je njihova procjena da to ne bi imalo poželjni učinak. Istaknula je ipak kako osnove za uvođenje kaznenih mjera postoji a za njima će EU posegnuti i nametnuti ih svima onima koji bi doveli u pitanje stabilnost BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
