S obzirom na to da smo već glavninu toga napisali o uzrocima krize u Ukrajini i o njenom mogućem rješenju, ovdje ćemo se osvrnuti na eventualno proširenje „sukoba Rusije i Zapada“ na Zapadni Balkan i to posebice na Crnu Goru, kao članicu NATO-a, piše za Narod.hr geopolitički analitičar Tonči Mirić.
Vidi: Geopolitička analiza: ‘Kubanska kriza’ u XXI. stoljeću
Vidi: Geopolitička analiza: Bitka Zapada i Rusije za Ukrajinu – skriveni geostrateški pogled
Dakle, u CG imamo situaciju da je projekt „velike Srbije“, odnosno „kamufliranije“ napisanog „srpskog svijeta“ donekle zaustavljen, no ipak, formiranje nove manjinske vlade ne garantira razvoj i povratak CG „u normalu“, tj. u vrijeme pred uspostavu Krivokapićeve klero-fašističke vlade.
Naime, na političku se scenu vratio Đukanovićev DPS – kao stranka koja će podržati tu novu manjinsku vladu, ali tu već imamo Moskvu koja je uz Beograd „aktivirala Demokratski front“ – preko sigurnosnih službi Beograda i mreže SPC-a, koji u svakom trenutku može još više eskalirati već započetu / oprobanu – (nama poznatu) „balvan revoluciju“ u CG!
Stanje u Crnoj Gori
U tom je kontekstu crnogorski politički analitičar Zlatko Vujović za američki RSE meritorno iznio sljedeća znakovita zapažanja, od kojih dio prenosimo.
Dakle, on smatra da zapadne zemlje trebaju biti prisutnije na ZB, naglasivši da je Republika Srbija glavni podržavatelj Ruske Federacije (RF), te da Zapad ne razumije koliko je jak ruski utjecaj na njenog predsjednika Aleksandra Vučića.
“On je glavni ‘proksi’ (posredni igrač) Rusije na ZB”, smatra Vujović, te podsjeća da je koalicija Vučićeve (bivše Radikalne) stranke i ostalih stranaka (Socijalističke partije Srbije i dr.) koje vode zemlju – ista koalicija, koja je bila u sukobu s NATO paktom 1999., dodavši da su “im ostale iste vrijednosti, ali sada imaju bolji ‘PR'”!
Ocijenio je i da je politički pristup RF i Republike Srbije prema „svojim okruženjima“ isti, tj. da Srbija čak “oponaša” RF, no da je očita razlika u snazi, te u okolnosti što je Srbija okružena NATO-vim članicama. Ipak, dometnuo je – da „u Beogradu još uvijek ima onih koji smatraju da Srbija treba primijeniti ruski ‘copy-paste’ na Kosovu – kao što su Rusi uradili na Krimu, anektiravši ga!”
Vujović je također ukazao i na sličnost odnosa između država Ukrajine i RF, te između CG i Srbije. Naglasio je da je među sličnostima okolnost što u Ukrajini postoji jak ruski, a u CG jak srpski utjecaj. Također je iznio da RF „nikada zaista nije priznala Ukrajinu, kao što ni dio političkih vođa Srbije – ne priznaje Crnu Goru“.
No, ponovio je i da je tu jedna velika razlika a ta je da je „CG dio NATO-a, pa joj Srbija ne može raditi ono što je radila tijekom 90-ih godina Hrvatskoj, BiH, te Kosovu.
Dodao je i da je ono s čime se CG sada suočava – (rusko-srpski) hibridni rat, pri čemu očito “Rusi imaju problem realiziranja svojih planova s CG, jer im nije susjedna zemlja – pa za njihovo ostvarivanje koriste resurse Srbije: tajnu službu, parlamentarne i parapolitičke grupe, te SPC”.
Da bi potom Vujović poentirao kako su Srbija i RF primijenile na CG “mekši” scenarij preuzimanja vlasti (nakon svojedobno pokušanog državnog udara), tj. demokratskim su putem ostvarili promjenu vlade, „dobivši (Krivokapićevu) prorusku vladu unutar NATO-a“.
Naime, na izborima u kolovozu 2020., prozapadna vlast predsjednika države Mila Đukanovića, zamijenjena je savezom prosrpskih i proruskih snaga, uz jedan građanski pokret (URA). Potom su te stranke izabrale vladu blisku SPC-u, a kojoj je početkom ovog mjeseca (veljača 2022.) izglasano nepovjerenje. No, s time da aktualni pokušaji formiranja nove vlade izazivaju političku napetost, odnosno nemire koje u CG potiču proruske / prosrpske snage.
Završno, po Vujoviću Zapadni saveznici bi trebali biti uključeniji u događaje u CG, te trebaju dati veću podršku prozapadnim snagama, jer je riječ o državi koja je važna zbog svog strateškog položaja – prilaza Mediteranu.
Crna Gora: Blokade prometnica zbog manjinske vlade
Vijesti da je proruski / prosrpski Demokratski front (DF) organizirao blokade na 17 punktova u gradovima širom CG, kao znak upozorenja na najavu da će uskoro biti formirana manjinska vlada (uz podršku CG suverenista), poklapa se s danom ruske invazije na Ukrajinu.
Naime, 24.2.2022. uz srpske trobojke i pjesme koje veličaju rusku agresiju prema Ukrajini, a u organizaciji DF, točno u 18.30 sati počela je blokada 17 prometnica širom CG.
U tom je kontekstu jedan od lidera DF-a Andrija Mandić poručio da će njegov stranački kolega Strahinja Bulajić iskoristiti sve što mu stoji na raspolaganju da parlamentarna većina konstituira novu (prosrpsku) vladu (čemu se sada kao jezičac na vagi protivi građanska URA i njen čelnik Dritan Abazović, bliski SAD-u) i neće dozvoliti DPS-u da „ukrade njihovu pobjedu“ a ako to pokušaju, Mandić upozorava da će blokirati i Skupštinu CG!
MOGUĆI ZAKLJUČAK
Što se tiče Vladimira Putina, još davno u SAD-u nazvanog „Milošević s atomskim bombama“, moguće je očekivati da će se idućih dana / mjeseci zadovoljiti neutralnim statusom Ukrajine i anektiranjem Donjecka i Luganska… dok bi Ukrajina bila potpomognuta / umirena jeftinim zapadnim kreditima.
Zapad bi time postupno, tj. protekom godina obogatio i demokratizirao Ukrajinu pretvorivši je u model prihvatljiv za RF, na koju bi se tako „proširila demokracija“, odnosno kako bi neki „zapadni gospodarstvenici rekli – tako bi se mi elegantno domogli njenih sirovima i velikog tržišta“!
Glede Zapadnog Balkana Putinova bi recentna invazija mogla „uozbiljiti Zapad“, u smislu skorog donošenja rješenje za novi izborni zakon u BiH, čime bi se BiH stabilizirala i omogućio obračun s Dodikovim velikosrbima, zatim u smislu pomoći suverenistima u CG, te vlastima na Kosovu.
Naime, Republika Srbija i Bjelorusija jedine su države u Europi koje nisu osudile agresiju RF na Ukrajinu!
O autoru
* Tonči Mirić završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bivši je djelatnik hrvatskog sigurnosnog sustava, te analitičar specijaliziran za Balkan, i države bivše Jugoslavije. Područja interesa: međunarodna politika / odnosi, geopolitika, vojna pitanja i strategije.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
