Hrvatska se pridružila zemljama koje su priznale Juana Guaida, Predsjednika nacionalne skupštine (parlamenta) Venezuele, za legitimnog privremenog predsjednika do novih izbora.
Podsjetimo, Guaido se, usred velikih nereda koji već godinama povremeno potresaju propalu socijalističku zemlju u Južnoj Americi, nekoć najbogatije države kontinenta a danas jedne od nekolicine najsiromašnjih država svijeta, proglasio privremenim vršiteljem dužnosti predsjednika, s tim da nema namjeru vladati zemljom već samo odmah raspisati nove izbore.
Dosadašnji predsjednik Maduro, naime, još nije prisegnuo za svoj idući mandat od šest godina, kojeg je dobio na izborima koje niti jedna demokratska zapadna država nije priznala jer oporba, najblaže rečeno, nije imala fer tretman – većina oporbenih političara, naročito onih iole popularnijih, se nije uopće mogla registrirati za predsjedničke izbore zbog legalnih i administrativnih procedura koje je nametnuo Maduro. To je uključivalo Henrique Caprilesa kojem je zbog lažnih optužbi za pronevjeru narodnih sredstava zabranjeno kandidiranje na 15 godina, Leopolda Lópeza (osuđenog 2014. na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja na prosvjedima protiv vlade), Antonia Ledezmu (uhićen 2015 i stavljen u kućni pritvor), Freddyja Guevaru (kojem je ukinut parlamentarni imunitet i potražio je sklonište u veleposlanstvu Čilea), i Davida Smolanskyja (u egzilu), kao i María Corina Machada i Miguel Rodríguez Torresa, bivšeg chavista i ministra u vladi, koji je postao disident, i koji je također uhićen.
Te izbore priznali su tek Rusija, Kuba, Kina, Turska, Iran i slične zemlje. Venezuelanska nacionalna skupština, zakonodavno tijelo koje ima ogromnu oporbenu većinu još od 2015., priopćilo je prošlog utorka kako je preuzelo izvršnu vlast što je ubrzo podržao Donald Trump.
Što se događa u Venezueli?
Pozivajući Venezuelce da prosvjeduju, oni su zahtijevali uspostavu “prijelazne vlade” kako bi se organizirali novi izbori. Taj korak predložio je predsjednik Narodne skupštine Juan Guaidó, koji je građanima rekao: “Imamo povijesni sastanak s našom zemljom, s budućnošću naše djece”. A djeca u ovom trenutku u Venezueli masovno umiru od gladi: Hrane nema već godinama, proizvodnja nafte je trostruko manja nego kad je Chavez preuzeo vlast, i to ne zbog američkih sankcija koje su ionako usmjerene isključivo na partijsku vrhušku i ni na koji način ne ograničavaju proizvodnju ili izvoz nafte, nego jer je Madurova vlada najurila sve stručne ljude iz naftne industrije i postavila partijske poslušnike, a usto, iz državne naftne kompanije su izvučeni deseci milijardi dolara, a da 20 godina nije ulagano u održavanje bušotina ili u nove bušotine. Isto tako prokockani su, na “socijalna prava” pristaša režima, i ogromni ruski i kineski krediti od četrdesetak milijardi dolara, bez da je i jedan dolar otišao u istraživanje ili bušenje nafte.
Dan kasnije, Guaidó je proglašen privremenim predsjednikom od strane Narodne skupštine, što je izazvalo međunarodnu reakciju. Ovdje treba razjasniti podjelu vlasti u Venezueli:
Izvršnu vlast čini Predsjednik, a to je položaj u rukama Chavista (komunista) još od 1999., kad je Chavez preuzeo vlast, a po smrti ga je naslijedio još gori Maduro. To je grana vlasti koja je uništila zemlju.
Sudska vlast je posve u rukama Madura. Isto tako i tijela koja nadziru izbore, pa Maduro uvijek može sebi izbrojati glasova koliko ga volja.
Hrvatska je priznala Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele!
Zakonodavna vlast, parlament, je pak u rukama oporbe od 2015. Na njihovu izbornu pobjedu Maduro je reagirao osnutkom paralelnog, vlastitog parlamenta, odnosno tzv. Ustavotvorne skupštine. Parlament antidemokrat Maduro smatra nelegalnim, dok parlament pak njegovu “skupštinu” smatra nelegalnom.
Dva parlamenta: Izabrani i Madurov
Prema Narodnoj skupštini, legalnom parlamentu biranom od naroda, gore spomenuti akti su potpuno zakoniti. Međutim, Maduro i njegova Ustavotvorna skupština – kako rekosmo, paralelno tijelo Narodnoj skupštini na čelu s Madurovim komunistima, koje je on sam osnovao kad je oporba dobila parlamentarne izbore, 2015. – kao ni službeni pravosudni sustav, kojeg u potpunosti kontroliraju komunisti, odluku ne priznaju.
Prema Narodnoj skupštini, ona ima pravo imenovati privremenog predsjednika prema članku 233. i 333. ustava Venezuele kako bi se obnovila valjanost ustava budući da posljednje izbore 20. svibnja smatraju nelegitimnim.
Članak 233 ustava kaže da “kada je izabrani predsjednik apsolutno odsutan prije stupanja na dužnost, održat će se novi izbori (…) I dok se predsjednik ne izabere i preuzme dužnost, privremeni predsjednik će biti predsjednik Narodne skupštine. ”
Antonio Ecarri, ustavni odvjetnik i potpredsjednik oporbene stranke Demokratska akcija (Accion Democratica), izjavio je kako se članak 233 može upotrijebiti jer je izostanak nastupio zbog “uzurpacije predsjedničkog ureda (od strane Madura), koji je ostavio položaj praznim.”
Venezuela: Maduro odbacio europski ultimatum – neće raspisati nove predsjedničke izbore
Nadalje, članak 333. kaže da ustav “neće izgubiti valjanost ako se prestane primjenjivati aktom sile ili njegovim ukidanjem.” U ovom slučaju, “svaki građanin će imati obvezu surađivati na njegovom ponovnom uspostavljanju.”
A Madurova privatna “Ustavotvorna skupština” i službeni pravosudni sustav su posljednjih godina unijeli brojne promjene u Ustav koje stručnjaci smatraju nelegitimnim, rekla je Cecilia Sosa, bivša predsjednica Vrhovnog suda Venecuele, jer su ih na brzinu izglasali članovi bivšeg sastava parlamenta, s Chavističkom većinom, neposredno prije nego što je opozicija preuzela kontrolu nad parlamentom u 2015. godini.
“Prethodna skupština (chavistička) prekršila je cijeli pravni postupak za imenovanje sudaca Vrhovnog suda. Većina tih sudaca bila je proizvoljno izabrana, ne ispunjavaju uvjete i postavljani su izvan razdoblja utvrđenog zakonom,” rekla je Ecarri.
Zašto Maduro uzurpira vlast prema Narodnoj skupštini?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
