Libanonska islamistička organizacija Hezbollah nakon izbijanja rata između Hamasa i Izraela priopćila je da su se njezini čelnici sastali se s vođama palestinskih militantnih organizacija Hamasa i Islamskog džihada i razgovarali su o tome što njihov savez mora učiniti u cilju “stvarne pobjede otpora” nad Izraelom.
Najnoviji krvavi sukob na Bliskom istoku odvija se uglavnom između dvije strane, Izraela na jednoj i palestinskog Hamasa na drugoj strani, ali u njega je, zasad sa znatno manjim intenzitetom, uključen i libanonski Hezbollah.
Dok je Izrael nakon izbijanja sukoba bio praktički neprestano izložen raketiranju Hamasa, rakete povremeno stižu i iz Libanona, s položaja Hezbollaha.
Reagirajući na njih i na neprestanu prijetnju Hezbollaha, Izrael je u nekoliko navrata raketirao ciljeve u Libanonu, a nižu se i okršaji između izraelske vojske i boraca Hezbollaha.
Netanyahu zaprijetio Hezbollahu
Predsjednik izraelske vlade Benjamin Netanyahu prilikom posjeta svojim postrojbama na libanonskoj granici izrekao je otvorenu prijetnju Hezbollahu.
“Ne mogu reći hoće li se Hezbollah odlučiti na potpuni ulazak u rat. Ako to učini, s nostalgijom će se sjećati Drugog libanonskog rata. To bi im bila najveća greška u životu”, rekao je Netanyahu, dodavši kako bi to imalo razorne posljedice i za Hezbollah i za Libanon.
>Foreign Affairs analizira: Zašto bi invazija na Gazu bila katastrofa za Izrael i SAD?
Izrael ne može drugačije nego slati takve poruke, posebice u ovoj situaciji, no pitanje je koliko je izraelska vlada spremna na otvaranje druge fronte, uz onu s Hamasom u Gazi.
Međunarodni promatrači strahuju da bi se Hezbollah, koji je odmah nakon izbijanja sukoba javno izrazio solidarnost s Hamasom, mogao potpuno uključiti u rat.
Izrael, smrtni neprijatelj, jedan je od razloga nastanka Hezbollaha
S druge pak strane, vidljivo je oklijevanje Hezbollaha zbog nedovoljne potpore u Libanonu, unatoč tome što je jedan od njegovih temeljnih ciljeva uništenje Države Izrael.
Hezbollah je islamistička šijitska organizacija s osloncem na Iran, na tamošnje političko vodstvo i istoimenu iransku organizaciju.
Hezbollah (ili Hizbollah, Hizb Allah – Božja stranka) izrazito je islamistički orijentirana struktura, koja ima političko i vojno krilo, s ciljem uspostave islamske države i uništenja Izraela.
Iran je izvorište i pokrovitelj Hezbollaha
Korijene vuče iz Irana, iranski borci činili su njezinu okosnicu na početku djelovanja, a iranski vjerski vođa Ali Hamenei smatra se vrhovnim vjerskim autoritetom Hezbollaha.
Iran službeno poriče financiranje vojnih aktivnosti Hezbollaha, međutim, prema svim raspoloživim informacijama, Teheran je ključni financijer organizacije.
>Hezbollah kaže da bi budući rat s Izraelom mogao biti na izraelskom teritoriju
Hezbollah je nastao 1982. spajanjem nekoliko šijitskih skupina kao reakcija na izraelsku invaziju na Libanon. Organizacija je službeno osnovana 1985. i od tada neprestano širi svoju strukturu i područja djelovanja.
U međuvremenu je moćna snaga u libanonskom parlamentu u kojemu u posljednjih 15-ak godina ima oko 10 posto mandata, posjeduje vlastitu vojsku koja je jača od službene libanonske vojske a izgradio je i široku humanitarnu mrežu.
Opsežan teroristički dosje
Hezbollah je odgovoran za brojne napade na Izrael, kao i na izraelske ciljeve u svijetu. Osim raketiranja izraelskih ciljeva i otmica izraelskih vojnika, Hezbollah je izveo i niz terorističkih napada i otmica na zapadu, uključujući i otmice američkih vojnika i napade u Parizu i Buenos Airesu s desetcima poginulih.
Vodeće zapadne države uvrstile su Hezbollah na popis terorističkih organizacija, no većina država pokazuje suzdržanost u odnosu prema njemu s obzirom na politički utjecaj koji ima u Libanonu. Nadalje, neke zemlje za terorizam optužuju samo vojno krilo Hezbollaha.
Istodobno Arapska liga je 2016. uvrstila Hezbollah na popis terorističkih organizacija. Sve su članice glasovale za tu odluku, osim Iraka i Libanona koji su bili suzdržani.
>Arapska liga proglasila libanonski Hezbollah terorističkom skupinom
Zvuči paradoksalno, ali u jednoj od najnestabilnijih država na svijetu, Libanonu, čimbenik kakve-takve unutarnje stabilnosti upravo je Hezbollah. Naravno, taj je pokret istodobno i izbor nestabilnosti i time uspješno drži u šaci čitavu državu.
Snažan politički čimbenik u Libanonu
Na izborima u Libanonu 2005. dobio je 14 zastupničkih mjesta u parlamentu i od tada je nezaobilazni politički čimbenik. Rezultat je to snažnog političkog angažmana, u prvom redu u socijalnom području.
Hezbollah je stvorio moćne karitativne organizacije, osnovao bolnice i druge socijalne ustanove, a istodobno je pokazao i svjetonazorsku popustljivost, te u međuvremenu uživa potporu i dijela kršćanskog i sunitskog pučanstva Libanona.
>Hezbollah bombardirao izraelske snage, Izrael granatirao južni Libanon
U međuvremenu je razgranao i svoju međunarodnu mrežu, koja je uglavnom usredotočena na prikupljanje financija i to na dva načina, organiziranjem humanitarne pomoći i krijumčarenjem.
Nekolicina islamskih dobrotvornih organizacija na zapadu ugašeno je odlukama tamošnjih vlada s obrazloženjem da služe financiranju Hezbollaha.
Država u državi s političkom, vojnom i humanitarnom komponentom
Zapadne tajne službe smatraju da Hezbollah u međuvremenu, osim izdašne pomoći Irana, svoje aktivnosti financira i trgovinom drogom i krijumčarenjem cigareta i dragocijenosti.
Prema najnovijim procjenama, Hezbollah u Libanonu raspolaže s 20.000 do 30.000 boraca kao i s oko 150.000 raketa, tenkova i drugog teškog oružja.
No, unatoč tome što u Libanonu praktički djeluje kao država u državi, s paralelnom vojskom, socijalim sustavom i snažnom političkom bazom, kao i činjenici da je produžena ruka Irana, utjecaj Hezbollaha posljednjih godina blago slabi.
>Odstupila libanonska vlada koja je imala podršku tehnokrata i Hezbollaha
Rezultat je to kronično nestabilnih odnosa povjerenja i suradnje među čimbenicima na Bliskom istoku. Hezbollah, kao i druge organizacije, brzo mijenjaju saveznike i brzo ih se odriče.
Nestabilnost na Bliskom istoku rezultat je i nestabilnih saveza
Rat protiv Izraela, kojega većina država i organizacija na Bliskom istoku smatra smrtnim neprijateljem, lako bi ih ujedinio, međutim, u mirnim vremenima izbijaju na vidjelo razlike među njima koje također lako prerastaju u krvave sukobe.
Razlog tome nije samo tradicionalno neprijateljstvo između šijita i sunita, koje se po intenzitetu zna mjeriti i s neprijateljstvom prema Izraelu ili prema kršćanima, nego i pitanje političkog utjecaja i gospodarski interesi.
Premda se posljednjih dana bilježe sve veće napetosti između Izraela i Hezbollaha na granici s Libanonom, koje se ne svode samo na raketiranje nego i na otvorene borbe, promatrači zasad ne očekuju eskalaciju na tom dijelu bojišta.
Neizvjesnost unatoč procjeni da nikome nije u interesu potpuni ulazak Hezbollaha u rat
Daljnje razbuktavanje sukoba očito nije u interesu nikome, iako nitko nije siguran da do njega stvarno neće doći.
Otvoreni sukob s Hezbollahom značio bi izravno uključivanje Irana u rat, a to bi onda izazvalo lančanu reakciju na cijelome Bliskom istoku s nepredvidljivim posljedicama.
>Sastanak Arapske lige: Povratak Sirije znači smanjenje utjecaja SAD na Bliskom Istoku
Potpuni ulazak u rat prema riječima predsjednika izraelske vlade Netanyahua bio bi za Hezbollah “najveća pogreška u životu”, ali Izrael istodobno sam priželjkuje da se to ne dogodi i da se, oslanjajući se na napad Hamasa, usredotoči na dugoročno rješavanje pitanja Gaze.
Istodobno, vojna snaga Hezbollaha, iako respektabilna, pogodna je za sporadične obračune, ali pitanje je koliko bi se pokazala žilavom u dugoročnom, težem sukobu.
Naposlijetku, odlučujući kriterij za daljnje ponašanje Hezbollaha moglo bi biti slabljenje političke potpore u samom Libanonu. U političkom smislu, vrijeme snažne političke dominacije Hezbollaha u Libanonu je prošlo, a potpora saveznika nije više tako snažna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
