Istražuje se smrt svjedoka koji je trebao rasvijetliti zločine nad Hrvatima u Bugojnu

svjedoka
Foto: arhiv / FaH

Državno odvjetništvo u BiH istražuje okolnosti samoubojstva muškarca koji je trebao biti svjedok u istrazi ratnih zločina nad Hrvatima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samoubojstvo se dogodilo nedaleko lokacije na kojoj se u više navrata tragalo za tijelima najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika iz Bugojna, objavio je N1.

Umirovljeni policajac Merzuk Aletić iz Donjeg Vakufa pucao je sebi u glavu prošloga ponedjeljka u Rostovu nedaleko Bugojna, gdje su prije dvije godine pronađena tijela četvorice od 21 Hrvata, žrtava ratnoga zločina kojega su počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH tijekom 1993.

Aletić je bio svjedok državnog odvjetništva protiv Mlaće i Cikotića

Očevid su nakon Aletićeva samoubojstva obavili pripadnici policije koji u suradnji s nadležnim županijskim državnim odvjetništvom rade na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti ovog događaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>(VIDEO) General Mijo Jelić: Ne priznajem presudu Praljku! Što je s nekažnjenim zločinima muslimana nad Hrvatima?!

Dva neovisna izvora bliska istražnim tijelima navode kako je Merzuk Aletić bio svjedok Tužiteljstva BiH u istrazi ratnih zločina koja se vodi protiv više bošnjačkih ratnih dužnosnika, ratnog načelnika Dževada Mlaće i zapovjednika Armije BiH Selme Cikotića.

Cikotić je upravo pred Sudom BiH nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora jer je pogodovao zagrebačkoj kompaniji Scout kao nekadašnji ministar obrane BiH pri isporuci naoružanja i streljiva.

Mediji su ranije javljali kako je bio pod pritiskom zbog suradnje u istrazi

Mediji su proteklih dana objavljivali kako je umirovljeni policajac koji je počinio samoubojstvo bio pod velikim pritiscima zbog suradnje s državnim istražnim tijelima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraga protiv Mlaće i Cikotića za ratne zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima traje godinama i do danas nije okončana podizanjem optužnice.

>22. srpnja 1993. Bugojno – zašto se šuti da su logori za bugojanske Hrvate bili najgori u BiH?

Jedno od najtežih je pitanje sudbine skupine 21 Hrvata, najviših vojnih i političkih dužnosnika HVO-a i HDZ-a, koji su najprije zarobljeni u ljeto 1993., a zatim su odvedeni na lokaciju Rostovo, u čijoj se blizini nalazio i logor stranih boraca mudžahedina koji su se borili na strani Armije BiH.

Oni su ondje najvjerojatnije ubijeni tijekom zime 1993. Tijela dvojice dužnosnika pronađena su na širem području Bugojna, a četiri tijela prije dvije godine na lokaciji Rostovo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.