Paralelno s predsjedničkim izborima biraju se i zastupnici u oba doma američkog Kongresa.
Amerikanci su uz predsjedničke kandidate birali i cijeli Zastupnički dom Kongresa (Donji dom), u kojem je 435 zastupnika te trećinu Senata koji broji 100 članova, njih 35.
> Još ne razumijete izborni sustav u SAD-u? Ovo je tekst za vas!
> Može li Trump pobijediti – kome idu u prilog glasovi Sj. Karoline, Georgije i Pennsylvanije?
Sustav je zamišljen tako da se Zastupnički dom i Senat dogovaraju o svakom zakonu i traže konsenzus, ali Senat ima određene ovlasti koje zastupnici nemaju, primjerice oni potvrđuju suca/sutkinju Vrhovnog suda, u tome zastupnici ne igraju nikakvu ulogu.
Tko je važniji – Zastupnički dom ili Senat?
Kongres Sjedinjenih Američkih Država zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. Kongres se sastaje u glavnom gradu SAD-a Washingtonu. Sastoji se od dva doma: Zastupničkog doma (eng. House of Representatives) i Senata (eng. Senate).
Svaka savezna država daje dva senatora, bez obzira na veličinu, dok broj zastupnika ovisi o broju stanovnika.
Zastupnički dom ima 435 članova od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dvije godine. Zastupnička mjesta su podijeljena između država prema broju stanovnika. S druge strane, svaka država ima dva senatora bez obzira na broj stanovnika. Bira se sto senatora koji služe mandat od šest godina. Svake dvije godine bira se otprilike trećina senatora. I senatori i zastupnici biraju se direktnim izborima većinskim sustavom.
Dom i Senat su ravnopravni domovi, no postoje neke specijalne ovlasti dodijeljene samo jednom domu. Senatov savjet i odobrenje potrebni su za potvrđivanje predloženih kandidata za predsjednika, visokih dužnosnika u izvršnoj vlasti i sudaca, kao i za potvrđivanje ugovora koje dogovori predsjednik. Svi zakoni za prikupljanje prihoda moraju nastati u Zastupničkom domu a ne u Senatu, no Senat ih može odbiti i predlagati amandmane na njih.
Idealna je situacija da stranka osvoji sve tri ključne točke vlasti, mjesto predsjednika, Zastupnički dom i Senat. To je imao Barack Obama u prve dvije godine svog mandata, kao i Donald Trump.
Lošija situacija, ali i dalje povoljna za stranku je kontrola nad predsjedništvom i Senatom, što je Trump imao druge dvije godine svog mandata (pa je mogao imenovati novu sutkinju u Vrhovni sud i to po brzinskom postupku). Lošija je opcija kad predsjednik ima samo Zastupnički dom jer mu tada opozicija u Senatu može blokirati većinu zakonskih inicijativa. Najgora, gotovo blokada, je predsjednik bez ijednog kongresnog doma.
Što kažu izbori?
Prema procjenama analitičara Associated Pressa, demokrati će zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom koji ima 435 zastupnika.
Američka demokratska političarka i žestoka kritičarka aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, Nancy Pelosi na čelu je Predstavničkog doma američkog Kongresa. Pelosi se na tom mjestu nalazi od 2007. godine, otkako su, temeljem pobjede na izborima u novembru 2006. demokrati preuzeli većinu u Predstavničkom domu.
Republikanci su do sada u Senatu imali 53 mjesta od 100. Demokrati su se nadali da će preokrenuti republikansku većinu – koja bi im dala moć da opstruiraju planove predsjednika Trumpa, ako osvoji drugi mandat ili proguraju dnevni red ako demokrat Biden postane predsjednik.
Predsjednik Senata je, prema Ustavu, potpredsjednik SAD-a (od 2017. Mike Pence) koji, zbog svojih obveza u izvršnoj vlasti, svoju dužnost predsjedavanja Senatom povjerava predsjedniku pro tempore koji je redovno najstariji senator vladajuće stranke (republikanac Orrin Hatch obnaša tu dužnost od 2015.).
Prema objavljenim projekcijama AP-a, Republikanska stranka će ipak zadržati kontrolu nad Senatom.
