Kako se prilagoditi novim pravilima međunarodne politike i s njome povezanog biznisa u mandatu američkog predsjednika povratnika Donalda Trumpa? Pitanje je to koje ovih dana zaokuplja mnoge europske (i ne samo europske) vlade. Piše to Višnja Starešina za Lider.
Zasad najviše kontroverzija izazivaju Trumpove izjave. No možda će najlakša biti upravo prilagodba novim oblicima komunikacije u međunarodnoj politici na izravnu, a katkad i brutalnu, retoriku kojom se koristi predsjednik Trump, a podcrtavaju neki njegovi suradnici, ponajviše Elon Musk.
>Starešina: Što stoji iza otvorene diverzije Elona Muska na njemačke parlamentarne izbore?
Trump više nije autsajder
Oni koji dosad nisu shvatili da su provokacija, brutalna retorika i zaoštravanje problema omiljeni Trumpov način otvaranja tema za koje se zatim traže kompromisi i dogovaraju ozbiljni interesni dealovi, uopće nemaju kapaciteta biti relevantni sudionici političkih dogovora s novom administracijom. Jer ne razlikuju površinske efekte od sadržaja.
Jednako tako, oni politički akteri (čitaj: vlade) koji još nisu na nacionalnoj razini prepoznali svoje interesne prioritete koji bi se mogli uklopiti u Trumpovu (geo)političku agendu i koji nisu iskoristili razdoblje između izbora i predsjedničke inauguracije za uspostavu kontakata s novom administracijom i potaknuli zanimanje za svoje projekte – već su zakasnili.
Ozbiljni igrači to su već učinili. Oni koji su zakasnili, možda mogu nadoknaditi propušteno ili uhvatiti priključak tako da uključe u izvršnu vlast više poduzetničkog duha: i u načinu razmišljanja i u operativi. A to znači da ne čekaju da im Washington zada domaću zadaću koju će oni zatim manje-više izvršavati, nego da stvaraju i love prilike, kao i da nakon toga osiguraju izvršavanje preuzetih obveza kako ne bi izgubili kredibilnost.
>Starešina: Trumpova pobjeda otvorila je mogućnost da se Zapad prestane samouništavati
Razlika između dva mandata
Osim toga, važno je osvijestiti razliku između prvoga i ovoga Trumpova mandata. U prvi je mandat ušao kao politički autsajder, oblikovan u nekretninskom i šoubiznisu, koji prkosi političkom establišmentu nastojeći ga, bez osobite pripreme i vizije, pobijediti na njegovu terenu. I establišment je dobio prvu rundu, a Trump je izgubio sljedeće izbore.
U ovaj mandat ulazi drukčiji Trump: s iskustvom četverogodišnjeg mandata u Bijeloj kući, s projektom, operativnim planom, s unaprijed pripremljenim timom, spreman pobijediti, odnosno reformirati taj establišment, mijenjati Ameriku i postaviti temelje novoga svjetskog poretka. Svoju narav i običaje nije promijenio.
I upravo takav Trump za svoj je projekt dobio potporu birača najšireg spektra, novo su vrijeme prepoznali i Trumpu se priklonili ‘teškaši‘ svjetskog biznisa poput već spomenutog Muska, Bezosa, Zuckerberga, čak i zaštitnog lica Demokratske stranke Billa Gatesa. Ostali će slijediti. I europske vlade koje se brinu o svome državnom interesu moraju računati s tim novim okolnostima.
>Starešina: Pravi, krvavi rat u Siriji vjerojatno je tek pred vratima
Treba učiti na pogreškama
Kad je o Hrvatskoj riječ, nije naodmet ponoviti. LNG na Krku i s njime povezani projekti (plinske interkonekcije, projekti prometnog i digitalnog povezivanja srednje Europe) ostaju glavni hrvatski adut za strateško partnerstvo (i) s Trumpovom administracijom jer su važan dio izgradnje nove europske energetske, ali i prometne mreže, na kojoj će Trump inzistirati još više od prethodne, Bidenove administracije.
Okvir za ostvarenje tih projekata bit će ojačana inicijativa Triju mora. Osim toga, Hrvatska može tražiti prilike za suradnju s SAD-om u obrambenoj industriji.
Dakle, riječ je o malo projekata, ali strateških. Je li to u Plenkovićevoj vladi prepoznato? Radi li se na tome? Zasad nije poznato.
Prethodne pogreške
No, poznate su prethodne pogreške, iz kojih bi valjalo izvući pouke. Naprimjer, tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obećala je Trumpu u Varšavi 2017. LNG na Krku do kraja godine. A onda je Plenkovićeva vlada (kao i prije Milanovićeva), slijedeći njemačko-rusku energetsku politiku, u sljedeće tri godine opstruirala izvedbu. Na tome se gubi vjerodostojnost.
Također ne bi bilo dobro ni za kojeg od lokalnih političara doći Trumpu s argumentima da se Južna plinska interkonekcija u BiH ne može realizirati jer se tamošnji Bošnjaci i Hrvati ne mogu dogovoriti o distributerskoj tvrtki.
Ne bi bilo uputno ni da tijekom Trumpova govora hrvatski premijer u prvome redu nezainteresirano surfa po mobitelu, kao što je to 2017. činio Plenković u Davosu. Ili da blokira američke strateške odluke na globalnoj razini, kao što je Milanović pokušao blokirati članstvo Finske i Švedske u NATO-u.
Ukratko, počinje igra u kojoj se može mnogo dobiti. Ali i lako ispasti. Kao gubitnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.