Četiri mjeseca nakon oduševljenja pariškom klimatskom konferencijom COP21, 160 zemalja će u petak u UN-u potpisati globalni dogovor o klimi na temelju kojega će svjetsko gospodarstvo morati okrenuti leđa fosilnoj energiji.
Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu čak 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Radi se o povijesnom sporazumu za spas planeta.
Svečanost potpisivanja sporazuma “ima ponajprije jaku simboličnu notu”, ali će ujedno biti “prilika za utvrđivanje dinamike dogovorene u Parizu”, ocijenio je Pascal Canfin, bivši francuski ministar i direktor WWF-a za Francusku.
Šezdesetak predsjednika država okupit će se na potpisivanju u New Yorku, među njima i Kolinda Grabar-Kitarović.
Ukupno će biti zastupljeno oko 160 zemalja, rekla je francuska ministrica za okoliš i energiju Segolene Royal koja je predsjedala COP21.
“Svjetski čelnici su svjesni neodgodivosti problema, što je veoma dobar znak”, ocijenila je.
Svi najveći svjetski zagađivači, među kojima prednjađe SAD i Kina, najavili su da će potpisati sporazum.
Prihvaćanje teksta u Parizu kojim su završeni višegodišnji zamršeni i teški klimatski pregovori “ne znači da će sve strane automatski primijeniti dogovor”, istaknula je Eliza Northrop iz Svjetskog instituta za resurse.
Nužne su još dvije etape: potpisivanje (do travnja 2017.) i ratifikacija u skladu s nacionalnim zakonima (glasovanje u parlamentu, uredbe i sl.).
Da bi službeno stupio na snagu pariški dogovor mora ratificirati 55 zemalja koje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova sudjeluju s 55 posto i potom ga pohraniti u UN-u. “Ovako rekordan broj potpisa u kratkom roku omogućit će brži ulazak u proces ratifikacija”, rekla je Roayal.
“Da bi mogle primjenjivati pariški dogovor, zemlje prije moraju provesti energetsku tranziciju koja zahtijeva preusmjeravanje ulaganja”, napominje Celia Gautier iz Akcijske mreže za klimu, nevladine organizacije.
Dobra vijest za klimu je što su obnovljive energije u 2015. doživjele rekordan rast (+8 posto), niske cijene crnog zlata sprečavaju skupa ulaganja naftnih kompanija, a sektor ugljena je na klimavim nogama.
Zemlje svijeta imaju na raspolaganju različita sredstva u poštovanju obveza u vezi sa smanjenjem ispuštanja stakleničkih plinova: oporezivanje ili trgovanje ugljikovim dioksidom, nesubvencioniranje fosilnih energija, emisijske standardi u industriji, razvoj ekološki čistih prijevoznih sredstava, potporu obnovljivim energijama i energetskoj učinkovitosti, borbu protiv krčenja šuma i promjenu poljodjelskih praksa.
Presudnu ulogu u tome imat će financijski sektor, smatraju analitičari.
