Kronologija sukoba između Sjeverne i Južne Koreje

Današnja razmjena vatre na granici između Sjeverne i Južne Koreje opasno je dovela u pitanje primirje koje su dvije zaraćene države potpisale za vrijeme Korejskog rata 1953. godine u Panmunjonu i koje se uglavnom poštovalo sve do dolaska Kim Jong-una na vlast u Sjevernoj Koreji 2011. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Korejski poluotok kakav danas poznajemo čine dvije države, Sjeverna i Južna Koreja. Nekad je to bila jedna država, ali je krajem 2. svjetskog rata došlo do konačne podijele i od tada traju trzavice i sukobi na 38. paraleli, što je i službeno granica između ove dvije nacije.

Da bi se bolje razumjela sadašnja situacija na korejskom poluotoku, potrebno je sagledati sve činjenice i osvrnuti se unatrag, u povijest.

Kronologija sukoba

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suvremena korejska nacija nastala je miješanjem prastanovnika Korejskog poluotoka i doseljenika iz Mandžurije i Sibira. Na jugoistoku Koreje utemeljena je država Silla 57. godine, a u 2. stoljeću područje Južne Koreje zauzela je kineska vojska.

Država Silla raspala se 936. godine, kada je general Wang Kon utemeljio je državu Koryő. Od početka 13. stoljeća do 1368. poluotokom su vladali Mongoli, a od 1392. do 1910. državom je vladala korejska dinastija Yi. Iako su 1627. Koreju osvojili Mandžurci, državom je nominalno i dalje vladala dinastija Yi.

Krajem 19. stoljeća dolazi do prvih većih podjela unutar Koreje. Političkim djelovanjem Japana i SAD-a stvaraju se dvije političke opcije, s jedne strane bili su konzervativni političari koji su podržavali izolaciju (Sjeverna Koreja), dok su liberali bili otvoreni prema Japanu i drugim silama (Južna Koreja).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1893. izbio je Japansko-kineski rat u kojem je Kina poražena i morala priznati nezavisnost Koreje koja je proglašena uz pomoć Japana. Koreja se od 1897. naziva Korejsko Carstvo i na vlasti je bila dinastija Joseon. Utjecaj Japana u Koreji sve više je raste te je Koreja 1905. godine postala japanski protektorat, a 1910. je i formalno priključena Japanu, gdje je trpjela jako gospodarsko iskorištavanje.

To je trajalo sve do kraja 2. svjetskog rata, nakon čega je došlo do podjele interesnih sfera između SSSR-a i SAD-a na Poluotoku, a linija razgraničenja išla je po 38. paraleli.

Po završetku 2. svjetskog rata sovjetske snage zauzele su sjever korejskog poluotoka, a američke jug. Saveznici su na Konferenciji u Kairu odlučili da Koreja mora postati samostalna država koja je proglašena 1948. godine, međutim sjeverni dio Koreje koji je bio pod sovjetskim utjecajem nije priznao tu državu, nego je proglasio svoju državu, Demokratsku Narodnu Republiku Koreju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Korejski rat i početak modernih sukoba na 38. paraleli

U lipnju 1950. godine Sjeverna Koreja pokreće iznenadni rat protiv Južne Koreje. Nakon jednoga graničnog sukoba, sjevernokorejske snage, potpomognute navodnim kineskim dobrovoljcima i uz podršku SSSR-a, prelaze 38. paralelu, a Južnoj Koreji pomažu UN i SAD.

Oni traže povlačenje agresora s područja Južne Koreje, no taj zahtjev Sjeverna Koreja ignorira, pa oružane snage SAD-a u ime UN-a dolaze u pomoć Južnoj Koreji. Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio 1953. godine potpisivanjem primirja u Panmunjonu, a granica između dvije države ostala je na 38. paraleli, međutim sam rat nikad nije službeno okončan.

Nakon Korejskog rata dvije države su se držale svaka svog dijela poluotoka. Sjeverni dio potpuno se izolirao od ostatka svijeta, dok je južni varirao po tom pitanju, ovisno tko je došao na vlast. Međusobni sukobi nisu bili u prvom planu, sve do početka 90-tih godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Sjevernoj Koreji na vlast je došao Kim Il-sung, poznat i kao “veliki vođa”, koji je uveo komunističku diktaturu po načelu kulta ličnosti i s jednom dopuštenom strankom, Komunističkom partijom. Za svojega nasljednika unaprijed je proglasio svojega sina Kima Jong-ila , poznatog pod nadimkom “dragi vođa”, koji je kasnije radio na zbližavanju dviju država, te je 1991. godine potpisan je ugovor o zbližavanju dviju Koreja s težištem na pomirenju, nenapadanju i suradnji, a poboljšanje odnosa sa Sjevernom Korejom doprinijelo je da su obje države primljene u UN.

Pokušaj ujedinjenja i prijetnje SAD-u

Nakon tih događaja 2000. godine po prvi put se dogodio susret dvaju predsjednika, Kim Jong-ila i Kim Dae-junga, koji su čak pregovarali i o ujedinjenju Koreje. Do toga ipak nije došlo i odnosi su ponovo “zahladili” dolaskom na vlast Kim Jong-una, koji je 2011. preuzeo vlast u Sjevernoj Koreji nakon smrti svog oca.

Krajem siječnja 2013. godine došlo je do novog pogoršanja stanja na Korejskom poluotoku. Prvo je Sjeverna Koreja otvoreno prijetila SAD-u, a potom se u ožujku povukla iz primirja potpisanog 1953. godine te je prekinula sve komunikacije s Južnom Korejom i “ugasila” crveni telefona na nekoliko sati. Krajem ožujka poručili su kako su rakete spremne za gađanje ciljeva u Americi, a početkom travnja iste godine kako o početku rata odlučuju dani.

Takve prijetnje došle su nakon vojne vježbe u kojoj je sudjelovalo 13 tisuća vojnika, 10 tisuća iz Južne Koreje i 3 tisuće Amerikanaca. Također treba napomenuti kako SAD u Južnoj Koreji drži 28 tisuća svojih vojnika, spremnih u svakom  trenutku, što se nikako ne sviđa Sjevernoj Koreji, koja je do sad izvela tri nuklearna testiranja, 2006., 2009., i 2013. godine

Kronologija modernih sukoba

– 10. studenoga 2009.: razmjena vatre između južnokorejske mornarice i broda pod zastavom Sjeverne Koreje

– 27. siječnja 2010.: Razmjena vatre između vojske Sjeverne i Južne Koreje u spornoj zoni na Žutom moru. Nitko nije ozlijeđen

– 26. ožujka 2010.: Južnokorejski brod “Cheonan” potonuo nakon eksplozije koja ga je prepolovila. Ukupno 46 mornara je poginulo

– 20. svibnja 2010.: Međunarodno istražno povjerenstvo zaključilo je da je torpedo ispaljen sa sjevenokorejske podmornice potopio brod “Cheonan”. Seul je nakon toga prekinuo pregovore započete prije dvije godine

– 29. listopada 2010.: Sjevernokorejski vojnici pucali su u smjeru Južne Koreje

– 23. studenog 2010: Sjeverna Koreja ispalila je topničke granate na južnokorejski otok Yeonpyeong, u Žutom moru. U napadu su poginule najmanje dvije osobe, a 18 ih je ranjeno

– 07. listopada 2014.: Pomorske ophodnje Sjeverne i Južne Koreje ispalile su hice upozorenja jedni na druge u Žutom moru. Nitko nije stradao.

– 10. studeni 2014.: Južnokorejski vojnici ispalili su pucnjeve u zrak kao upozorenje na sumnjivo kretanje sjevernokorejskih vojnika koji su patrolirali uz granicu.

– 4. kolovoza 2015.: Južna Koreja je optužila Sjevernu Koreju za podmetanje protupješačkih mina koje su ranile dvojicu njezinih vojnika dok su bili u ophodnji granice.

– 10. kolovoza 2015.: Sjeverna Koreja raketom je gađala južnokorejske zvučnike koji su emitirali propagandne poruke protiv Pjongjanga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.