Latinska Amerika traži rješenja suočena s egzodusom Venezuelaca

Foto: fah

Predstavnici trinaest latinoameričkih zemalja sastali su se u Quitu kako bi dogovorili zajedničku politiku kojom će se suočiti s dosad najvećom migracijskom krizom u toj regiji otkako su stanovnici Venezuele počeli napuštati zemlju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Latinoameričke zemlje, iz kojih su milijuni stanovnika otišli u Sjedinjene Države ili u Europu u potrazi za poslom ili bježeći od nasilja, sada su suočene s imigracijom nezapamćenih razmjera na vlastitim granicama.

Na dvodnevnom sastanku, koji je počeo u ponedjeljak u podne, okupili su se visoki dužnosnici zaduženi za područje imigracije ili konzularne poslove, koji će pokušati dogovoriti zajedničke mjere kojima će se suočiti s masovnim iseljavanjem iz Venezuele.

Na inicijativu Ekvatora, okupili su se predstavnici Argentine, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Kostarike, Čilea, Meksika, Paname, Paragvaja, Perua, Dominikanske Republike i Urugvaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sastanku se nije odazvala Venezuela – koja je sve izoliranija zbog politike predsjednika Nicolasa Madura i zbog kršenja ljudskih prava na koja upozoravaju njegovi protivnici, ali i Organizacija američkih država.

Potpredsjednica Venezuele Delcy Rodriguez iz Caracasa je optužila dužnosnike UN-a da su njihovi podaci o broju migranata iz Venezuele pretjerani kako bi se opravdala “međunarodna intervencija”. Osudila je i zemlje iz regije, a posebno Kolumbiju optuživši je da koristi njezinu zemlju kako bi “živjela” od humanitarne pomoći. “Oni su profiteri!”, rekla je na konferenciji za novinare.

Na početku sastanka zamjenik ekvatorskog ministra vanjskih poslova Andres Teran rekao je kako je Jako važno pokušati iznijeti prijedloge kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u kojoj su se našle stotine tisuća Venezuelaca koji u njegovoj zemlji, iz različitih razloga, nemaju status migranata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ti su ljudi, dodao je, izloženi krijumčarenju migranata, eksploataciji, iznuđivanju, nasilju, seksualnom zlostavljanju, uvlačenju u ilegalne aktivnosti, diskriminaciji i ksenofobiji.

Prijedlozi o kojima će se raspravljati idu od ukidanja ograničenja do objedinjavanja mjera kojima se regulira tranzit Venezuelaca, preko osnivanja zajedničkoga fonda na inicijativu UN-a, kako je predložila Kolumbija.

Postavit će se i pitanje migrantskih kvota, kako je predložio predsjednik španjolske vlade Pedro Sanchez tijekom nedavnoga boravka u Bogoti, gdje je najavio da će EU dodijeliti 35 milijuna dolara za rješavanje “migracijske krize” koji Caracas opovrgava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U inozemstvu živi oko 2,3 milijuna Venezuelaca (7,5 posto), a od toga ih je 1,6 milijuna emigriralo nakon 2015. godine kada su se, usporedno s hiperinflacijom, pogoršale nestašice hrane i ljekova.

Kolumbija, Peru i Ekvator glavne su zemlje prihvata migrantskoga vala koji pogađa i druge južnoameričke zemlje poput Brazila.

Caracas je snimke tisuća Venezuelaca koji napuštaju zemlju ocijenio montažom “holivudskoga tipa”.

No, za Danielu Salazar, odvjetnicu specijaliziranu za ljudska prava, najprije treba riješiti uzroke migracije. “S obzirom na to da se vlade osjećaju pogođenima, neka barem ne skreću pogled i neka izvrše dovoljno snažan međunarodni pritisak kako bi potaknule na promjenu političke situacije u Venezueli”, rekla je za AFP ta profesorica sa Sveučilišta San Francisco u Quitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Latinskoj Americi ne postoji jedinstveno stajalište prema krizi u Venezueli: premda je većina kritična, Bolivija brani predsjednika Madura. S druge strane, Organizacija američkih država sazvala je izvanrednu sjednicu za srijedu.

Stanovnici Venezuele na svakoj se granici suočavaju s drukčijim zahtjevima. Kolumbija traži osobnu iskaznicu od onih koji su u tranzitu, dok oni koji žele ostati na njezinu teritoriju moraju imati putovnicu. Ecuador traži potvrđenu osobnu iskaznicu, a Peru putovnicu i zahtjev za statusom izbjeglice.

Ovo je iseljavanje najveće u povijesti Latinske Amerike i nadrasta kapacitete zemalja primateljica u kojima se katkada javljaju ksenofobne reakcije i nasilje kao u brazilskoj državi Roraimi.

Sastanak će upozoriti i na “financijske zahtjeve” zemalja primateljicate će Ecuador pokrenuti apel za osnivanjem među narodnih potreba, rekao je Santiago Chavez.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.