Snapchat, Tiktok, Spotify, Reddit, Pinterest, Youtube i Facebook samo su dio platformi koje su ili zabranile ili ograničile profile bliske Donaldu Trumpu ili i njegov osobni, no upravo je gašenje profila na Twitteru, na kojem je američki predsjednik bio najaktivniji, izazvalo najveću javnu raspravu.
Dok neki smatraju da je Twitter trebao ugasiti Trumpov profil i ranije, neki u tom potezu vide zatiranje slobode govora i cenzuru. Odluka Twittera o zatvaranju računa američkog predsjednika dočekana je s podijeljenim reakcijama europskih političara.
> Dr. sc. Havel nakon cenzure Trumpa na Twitteru: Ugrožena je sloboda govora
> Je li cenzura kad Twitter i Facebook Trumpu ‘ugase’ njegov račun?
Njemačka kancelarka Angela Merkel rezervirana je u pogledu suspenzije Twitter profila američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je u ponedjeljak njezin glasnogovornik, dodajući da bi zakonodavci, a ne privatna poduzeća, trebali odlučivati o ograničavanju slobode izražavanja.
Istup Steffena Seiberta, njezina glavnog glasnogovornika, odražava zabrinutost Berlina i velikog dijela Europe zbog moći velikih društvenih medija kao što su Twitter i Facebook da oblikuju javni diskurs.
Francuski politički vrh također je osudio protjerivanje Trumpa s društvenih medija, prenosi AFP.
Ministar gospodarstva Bruno Le Maire poručio je da za „regulaciju digitalnih divova ne može biti odgovorna sama digitalna oligarhija”.
Povjerenik EU-a: “Činjenica da direktor kompanije može isključiti predsjednika SAD-a bez provjera i procedura je zbunjujuća”
Upad pristalica Donalda Trumpa u američki Kapitol trenutak je koji je najavio i doba strožih pravila za društvene mreže, ocijenio je povjerenik EU-a Thierry Breton usporedivši taj događaj s napadima 11. rujna koji su pokrenuli globalni obračun s terorizmom.
“Kao što je 11. rujna predstavljao promjenu paradigme za globalnu sigurnost, 20 godina kasnije svjedočimo prekretnici u ulozi digitalnih platformi u našoj demokraciji”, napisao je europski povjerenik za unutarnje tržište u komentaru za list Politico.
Twitter je u petak trajno zatvorio osobni račun predsjednika SAD-a Donalda Trumpa onemogućivši mu komunikaciju s gotovo 90 milijuna sljedbenika preko te mreže, a kao razlog je naveo opasnost od daljnjeg poticanja na nasilje nakon što je Trump pozvao tisuće svojih pristaša da krenu na Kapitol, središte najviše zakonodavne vlasti u SAD-u.
“Ako se još itko pita jesu li online platforme postale sistemski čimbenici u našim društvima i demokracijama, prošlotjedni događaji na Kapitolu” su im dali odgovor, napisao je Breton.
Blokiranjem Trumpovog računa kompanije vlasnice društvenih mreža konačno su priznale svoju odgovornost u sprječavanju širenja nezakonitog sadržaja koji se brzo širi, dodao je.
“Oni više ne mogu skrivati svoju odgovornost prema društvu tvrdeći da su samo pružatelji usluga”, napisao je član Komisije, navodi agencija Reuters.
Breton je, međutim, napisao i da je začuđen odlukom Twittera.
“Činjenica da direktor kompanije može isključiti predsjednika SAD-a bez provjera i procedura je zbunjujuća”, napisao je Breton.
“To nije samo potvrda moći tih platformi već i pokazatelj dubokih slabosti organizacije naših društava u digitalnom prostoru”, ocijenio je.
Mađarska je ranije kritizirala Twitter zbog uplitanja u službene račune nakon što je suspendirao račun mađarske vlade u rujnu.
“Danas su njihovi cenzori otišli dalje i uklonili gotovo 200 mojih sljedbenika bez objašnjenja”, napisao je glasnogovornik vlade Zoltan Kovacs na Twitteru. “Velike tehnološke kompanije propovijedaju toleranciju i pluralizma. Oni o tome pričaju ali to ne provode”, ustvrdio je.
U prosincu je Europska komisija najavila nacrt pravila za tehnološke divove poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona.
Nova pravila bi obvezala kompanije da čine više na suzbijanju ilegalnog sadržaja poput govora mržnje i namjerne manipulacije internetskim platformama.
U ponedjeljak je Posebni odbor Europskog parlamenta za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), raspravljao o izazovima s kojima se suočavaju europske demokracije i građani u kontekstu sve veće izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima.
U raspravi je hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak istaknula da su ključni izazovi jačanje odgovornosti digitalnih sustava i neovisnosti novinarstva širom Unije i svijeta. “Europljane treba upozoriti na opasnost od dezinformacija, govora mržnje i utjecaja vanjskih sila koje se pokušavaju miješati u izbore i demokratski život Europe”, naglasila je Glavak (HDZ/EPP) i pozvala EU da osigura “efektivan i koordiniran odgovor institucija na dezinformiranje i lažne vijesti”, priopćio je ured zastupnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
