Milanović u govoru u UN-u upozorio na stanje u BiH: ‘Hrvati nisu mogli iskoristiti svoje izborno pravo’

Predsjednik Zoran Milanović u utorak je u New Yorku održao govor u kojem se dotaknuo korona-krize, situacije u BiH, ali i nestalih Hrvata u Domovinskom ratu.

Kako je kazao, situacija u BiH je jako izazovna te bi volio vidjeti jednakost svih triju naroda, kao i nužnu izbornu reformu koja je zastarjela. Mnogi građani trenutno se osjećaju izostavljeno, kazao je u govoru, i to se treba promijeniti.

Dotaknuo se i nestalih 1.858 hrvatskih građana u Domovinskom ratu za kojima se još uvijek traga te pozvao susjede na poštivanje deklariranih obveza i ugovora. Na globalnom

Prenosimo dijelove njegovog govora:

“Dopustite mi nekoliko riječi o našem jugoistočnom susjedstvu.

Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana. Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače. Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU-u za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže.

Demokratska transformacija i vladavina prava ostat će središnji pokazatelji. Također smo nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa.

Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. (A na Zapadnom Balkanu je uvijek izazovno)

Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana.

Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma.

Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je Bosna i Hercegovina naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak Bosne i Hercegovine i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU.

Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda.

Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti.

O 1858 nestalih u Domovinskom ratu

Hrvatska još traga za 1.858 vlastitih građana koji nisu pronađeni ili se vode kao nestali u našem Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. To je trajni i bolni teret za pogođene obitelji, da ne spominjemo danak na naše društvo i želju da krene dalje. To što je sudbina nestalih nepoznata tridesetak godina kasnije posebno je bolno.

Pozivamo druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora. Priznajem kako ne mogu razumjeti nedostatak razmjene informacija i pristupa arhivskim zapisima o mogućim lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, toliko godina nakon sukoba.

O klimatskim promjenama

uoči 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) u Glasgowu ovog studenog, od životne je važnosti ostati na pravom putu i promicati neprekidnu provedbu Pariškog sporazuma. Očekuje se da će na njoj sudjelovati i papa Franjo, koji je svoju prvu encikliku Laudato si’ posvetio zajedničkoj baštini našeg Planeta.

Potrebne promjene u našim životima i u našim gospodarstvima zasigurno neće biti lake. Međutim, uvjeren sam kako prelazak na zelene i održive tehnologije može ići ruku pod ruku s gospodarskim rastom.

Hrvatska aktivno uspostavlja zakonodavni i strateški okvir, što je preduvjet za usklađeno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama. Naša predanost postizanju klimatske neutralnosti vidljiva je iz nekoliko ključnih strateških postignuća: Nacionalne razvojne strategije do 2030., Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i petogodišnjeg Akcijskog plana za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja.