Rusija je započela invaziju na Ukrajinu 24. veljače i već je prvog dana osvojila Černobil. Kada je objavljeno da ruska vojska vodi borbe oko Černobila nastala je panika zbog moguće nesreće pa čak i nejasnih namjera Rusa glede mjesta koje je poznato po nuklearnoj katastrofi. Smatra se da je od posljedica zračenja uzrokovanog katastrofom od leukemije, raka, tumora i drugih teški bolesti umrlo između 200.000 i 400.000 ljudi.
> Američka veleposlanica u UN-u: Božjom milošću, svijet je za dlaku izbjegao nuklearnu katastrofu
Kasnije se ispostavilo da je Černobil zauzet iz dva razloga. Prvi je taj što sovjetska doktrina dubinskih operacija zahtjeva zračne operacije do 80 kilometara. Zahvaljujući tome ruska vojska snaga osvojila je Hostomel, ključni strateški aerodrom pred Kijevom. No, Rusija čak i nije imala drugu opciju osim proboja Černobila jer je to bio jedini ruski raspoloživi koridor za mobilnost na desnoj obali Dnjepra. Prijelaz u Černobilu jedan je od rijetkih kroz Pripjatske močvare, koje su inače neprohodna prepreka.
Kada je ruska vojska odlučila napasti grad Enerhodar u Zaporižju, gdje se nalazi najveća nuklearna elektrana u Europi također je napala panika. Rusi su Enerhodar relativno glatko osvojili, a unatoč požaru do nuklearne katastrofe nije došlo. Ipak, premijer Ukrajine Volodimir Zelenskij tvrdi da bi eksplozija u Enerhodaru bila 6 puta jača od one u Černobilu. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba ustvrdio je da bi ta katastrofa bila čak i gora, odnosno da bi bila čak deset puta jača od černobilske.
Mark Nelson, energetski stručnjak sa Sveučilišta Cambridge oštro je osudio širenje panike iz Ukrajine, te je tvrdi da su izjave ministra vanjskih poslova besmislice.
Russian forces seized the Zaporizhzhia nuclear power plant in eastern Ukraine, the largest nuclear plant in Europe. As shells hit the area, a blaze broke out in a training building temporarily.
Read more. ?https://t.co/bTk0ZP4e5X pic.twitter.com/kHKTQCqqXa
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Reuters Graphics (@ReutersGraphics) March 4, 2022
Koliko je teško uništiti nuklearni reaktor i izazvati katastrofu?
“Prvo: ako bi se seizmički senzori u postrojenju aktivirali (na primjer, ako se koriste granate ili bombe), reaktori koji su vrlo različitog dizajna bi se automatski ugasili.
Drugo: glavni rizik u postrojenju je da hlađenje ne dođe do jezgri reaktora tijekom vremena.
Zadržne kupole oko reaktora iznimno su čvrste. Na njih neće utjecati lako oružje ili umjerena vatra iz težeg oružja. Zabrinutost je u prekidu postupaka hlađenja postrojenja nakon zatvaranja reaktora.
Prekid hlađenja postrojenja je problem koji bi se odvijao tijekom puno, puno dužeg vremenskog razdoblja od eksplozije u Černobilu”, pojašnjava Nelson te dodaje kako ljudi brkaju nuklearno postrojenje kao takvo i nuklearni reaktor.
Just so everybody knows: the statement that “if it blows up, it will be 10 times larger than Chornobyl”, is absolute nonsense.
Tekst se nastavlja ispod oglasaThis is a bad situation because it is an attack on a nuclear plant with people in it, not because it can “blow up” and be “larger than Chornobyl”. https://t.co/CMcGBTJfF4
— Mark Nelson (@energybants) March 4, 2022
Njegove izjave potvrđuju i The Time, koji je prenio priopćenje vojne uprave Zaporižja nakon ruskog osvajanja Enerhodara.
“Bilo je oštećenja u odjeljku reaktora broj 1 u tvornici Zaporižja u gradu Enerhodar, ali to ne utječe na sigurnost energetske jedinice”, navodi se u priopćenju regionalne vojne uprave.
O tome koliko su stvarne opasnosti od eksplozije postojale pokazuje snimka na kojoj se vide kako ukrajinske obrambene snage lansiraju granate na raketni pogon unutar dvorišta nuklearne elektrane.
Inače, vjerojatni razlog zašto je Rusija okupirala najveću nuklearnu elektranu u Europi je zato što je ona izvor preko 20 posto ukrajinskih potreba za električnom energijom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
