Reći da je Ukrajinska grkokatolička crkva, Crkva mučenika, nije pretjerivanje. I danas se ukrajinski grkokatolici koji su manjina u toj zemlji, suočavaju sa stradanjima u ruskoj invaziji. Legendarni ukrajinski kardinal Josip Slipi, koji je proveo dva desetljeća u gulazima, jednom je rekao da je njegova crkva pokopana pod ‘gorama leševa i rijekama krvi’.
Ukrajinski grkokatolici – najveća ilegalna vjerska zajednica u svijetu
U sovjetsko doba, Ukrajinska grkokatolička crkva bila je najveća ilegalna vjerska zajednica u svijetu, piše katolički portal Crux.
Nakon komunizma, crkva je doživjela ponovno rođenje: nakon što je 3,5 milijuna vjernika otjerano u podzemlje i zaplijenjena gotovo sva imovinu, post-sovjetska Ukrajina dopustila je Ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi izlazak iz ilegale.
Od tih katakombi 20. stoljeća do danas, ova ukrajinski katolici doživjeli su nevjerojatan kvantitativni rast.
U gulazima umrlo oko tri tisuće svećenika
U gulazima SSSR-a umrlo je oko tri tisuće grkokatoličkih svećenika iz Ukrajine, a do trenutka kada je Ukrajina ponovno stekla neovisnost, ostalo ih je samo 300, i to ne svi u Ukrajini. Danas ova crkva ima više od sedam milijuna vjernika i tri tisuće svećenika, od kojih se svake godine zaređuje njih stotinu.
Legendarni ukrajinski kardinal Josip Slipi, koji je proveo dva desetljeća u gulazima, jednom je rekao da je njegova crkva pokopana pod ‘gorama leševa i rijekama krvi’.
Tijekom svog posjeta Ukrajini 2001. godine, Ivan Pavao II proglasio je blaženim 27 grkokatoličkih mučenika pod Sovjetima – od kojih je jedan bio živ kuhan, drugi razapet u zatvoru, a treći zazidan u zid.
Ukrajinska grkokatolička crkva dugo je bila među najvažnijim prodemokratskim snagama u Ukrajini, pokušavajući potaknuti zapadne sile da se suprotstave ruskoj agresiji.
Tako kijevski nadbiskup Svjatoslav Ševčuk šalje video poruke i vjerskog i političkog sadržaja iz podzemnog skloništa u Patrijaršijskoj katedrali Kristova uskrsnuća u Kijevu.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.