Azerbajdžan je ranije u utorak pokrenuo vojnu operaciju u regiji Nagorno-Karabah koja je pod kontrolom etničkih Armenaca.
Vlasti etničkih Armenaca izvijestile su o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno-Karabah nakon što je Azerbajdžan pokrenuo ofenzivu na tu regiju koja je u njezinom sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima. Azerbajdžan je ranije u utorak objavio da pokreće “antiterorističke mjere lokalne prirode”.
Ta je regija planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali ondje živi pretežno armensko stanovništvo koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnulo kontroli Azerbajdžana. Azerbajdžanske vlasti objavile su da napadaju vojne postrojbe, odgovarajući tako na “terorističke provokacije”. Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati “humanitarne koridore” za civile. Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž ceste Lachin koja vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku, prenosi HRT.
Armenija i Azerbajdžan već su vodili dva rata oko Karabaha otkako se raspao Sovjetski Savez čiji su članovi bili, piše Reuters.
Šta je Nagorno-Karabah?
Gorski Karabah (Nagorno-Karabakh) planinska je regija na južnom kraju planinskog lanca Karabah, unutar Azerbajdžana. Međunarodno je priznat kao dio Azerbajdžana, ali većina stanovnika su etnički Armenci. Imaju vlastitu vladu koja je bliska sa Armenijom, ali nije službeno priznata od strane Armenije ili bilo koje druge zemlje.
Armenci, koji su kršćani, tvrde da su dugo prisutni na tom području, čak nekoliko stoljeća prije Krista. Azerbajdžan, čiji su stanovnici većinom turkijski muslimani, također tvrdi da ima duboke povijesne veze s regijom koja je tijekom stoljeća bila pod utjecajem Perzijanaca, Turaka i Rusa. Krvavi sukob dva naroda star je više od stoljeća. Pod Sovjetskim Savezom, Nagorno-Karabakh je postao autonomna regija unutar republike Azerbajdžan.
Prvi rat
Kako se SSSR raspadao, tako je došlo do Prvog rata u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.) između Armenaca i susjednih Azerbajdžanaca. Blizu 30.000 ljudi je poginulo, a više od milijun raseljeno. Većinom su bili Azerbajdžanci koji su protjerani iz svojih domova, te je armenska strana na kraju preuzela kontrolu nad Nagorno-Karabahom i velikim dijelom sedam okolnih distrikta.
>(VIDEO) Ratuju Armenija i Azerbajdžan: Krvoproliće u Nagorno-Karabahu
44-dnevni rat
Nakon desetljeća povremenih sukoba, Azerbajdžan je 2020. započeo vojnu operaciju koja je na kraju postala Drugi rat u Gorskom Karabahu. Azerbajdžan je brzo probio armensku obranu te ostvario veliku pobjedu za 44 dana, preuzevši nazad kontrolu nad sedam distrikta i trećinu samog Nagorno-Karabaha.
Korištenje dronova kupljenih od Turske i Izraela vojni analitičari navode kao jedan od glavnih razloga pobjede Azerbajdžana. Ubijeno je najmanje 6500 ljudi.
Rusija, koja ima sporazum o obrani sa Armenijom, ali i dobre odnose sa Azerbajdžanom, vodila je pregovore o prekidu vatre. Dogovor je podrazumijevao raspoređivanje 1.960 ruskih mirovnjaka da čuvaju ključnu vezu teritorije sa Armenijom: put kroz Lachinski koridor koji armenske snage više nisu kontrolirale.
Mirovni pregovori
Analitičari navode kako su brojni razgovori, kojima su posredovali Europska unija, Sjedinjene Američke Države i Rusija, približile dvije strane stalnom mirovnom sporazumu više nego ikada proteklih godina, ali nije došlo do konačnog dogovora.
Najosjetljivije pitanje bilo je status 120.000 etničkih Armenaca u Karabahu, kojima je Armenija tražila osiguravanje poštivanja prava i sigurnosti. Premijer Nikol Pashinyan kazao je da Armenija priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Azerbajdžana, ali iz Bakua navode kako nisu sigurni da je taj potez iskren i optužuju Armeniju za poticanje separatizam.
Humanitarna kriza
U prosincu 2022. azerbajdžanski civili koji su se predstavili kao ekološki aktivisti počeli su blokirati koridor Lachin, a u travnju 2023. Azerbajdžan je uspostavio službenu kontrolnu točku, rekavši da sprječava krijumčarenje oružja. Protok ljudi i robe između Armenije i Nagorno-Karabaha bio je uglavnom prekinut. SAD je tada upozorio na “humanitarnu situaciju koja se brzo pogoršava”.
Ovog tjedna Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) uspio je istovremeno dostaviti pomoć koridorom Lachin i odvojenom cestom koja povezuje Karabakh s azerbajdžanskim gradom Aghdamom.
Tenzije su ovog mjeseca žestoko porasle, a Armenija i Azerbajdžan se međusobno optužuju za gomilanje vojnih trupa. Armenija se glasno žalila kako je ruski rat u Ukrajini skrenuo pažnju Moskve sa uloge, kako iz Kremlja navode, jamca sigurnosti na Južnom Kavkazu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
