Moskva poručila: Napadamo Kijev ukoliko se nastave napadi na teritorij Rusije

ukrajina
Plakati na izlazu iz Kijeva s natpisom "Veliki Bože, jedini, spasi Ukrajinu". Ovo je prvi redak pjesme "Molitva za Ukrajinu", koju je 1885. godine skladao Mikola Vitalijoviè Lisenko. foto HINA/ PAP / Andrzej Lange/ ua

Danas je 49. dan ruske invazije na Ukrajinu. Rusi svoje snage razmještaju na istoku Ukrajine s ciljem osvajanja cijele regije Donbas. Ukrajinska vojska poručuje da su spremni za veliku i vjerojatno odlučujuću bitku. Opkoljeni Mariupolj, gotovo je sravnjen sa zemljom. Više od 100 tisuća stanovnika toga grada živi pod ruševinama. Procjenjuje se da je poginulo više od 10 tisuća civila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) zabrinuta je zbog nedavnih nepotvrđenih izvješća o korištenju kemijskog oružja u Mariupolju, rekao je u utorak glasnogovornik OPCW-a.

U Ukrajini je do sada poginulo najmanje 1892 civila, a ranjeno 2558. U susjedne zemlje izbjeglo je više od 4,6 milijuna Ukrajinaca, priopćili su iz UNHCR-a u utorak.

Više od polovice izbjeglih stiglo je u Poljsku (2,645.877). Unutar Ukrajine raseljeno je 7,1 milijuna ljudi. Iz UN-a navode da su brojke u izvješća uvrštene samo za potvrđene žrtve ili raseljene, ali da je stvarna bilanca posljedica rata u Ukrajini zasigurno znatno veća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijek događaja pratite u nastavku:

21.15

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je telefonski razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim kontinuiranoj podršci SAD-a, priopćila je Bijela kuća. Napominju kako je SAD obećala Ukrajini novu pošiljku vojne pomoći u vrijednosti 800 milijuna dolara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nova pošiljka uključivat će topničke sustave i oklopna vozila te vojne helikoptere. Zelenskij je pak kazao kako su razgovarali i o ratnim zločinima, li i o mogućoj ekonomskoj pomoći.


19.45

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija prijeti da će napasti Kijev

Glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane Igor Konašenkov zaprijetio Ukrajini da će ruske snage napasti ‘zapovjedne centre, uključujući i one u Kijevu, ako se nastavi s pokušajima diverzija i s napadima na objekte na ruskom teritoriju’.

‘Ako se ti slučajevi nastave, Oružane snage Rusije će izvesti napade na zapovjedne centre, uključujući i one u Kijevu, od čega se do sada ruska vojska suzdržavala’, rekao je Konašenkov.

18.50

‘NATO vozila su legitimne vojne mete’

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov agenciji TASS u srijedu je kazao kako će Rusija američka i NATO vozila koja prevoze oružje na ukrajinskom teritoriju smatrati legitimnim vojnim metama.

‘Upozoravamo da ćemo vozila SAD-a i NATO-a koja prevoze oružje preko ukrajinskog teritorija smatrati legalnim vojnim ciljevima’, rekao je Rjabkov, a prenosi TASS.

‘Želimo da Amerikanci i ostali zapadnjaci shvate da će pokušaji usporavanja naše specijalne operacije, nanošenja maksimalne štete ruskim kontigentima i formacijama Narodne republike Doneck i Luhansk biti snažno suzbijeni’, kazao je.

17.50

Novo obraćanje Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u novom videu traži od zapada pomoć u oružju.

‘Trebamo još oružja kako bismo spasili milijune Ukrajinaca, ali i milijune Europljana’, rekao je ukrajinski predsjednik. Naveo je i popis stvari koje traži od Zapada: Oklopna vozila, topnička artiljerija, sustavi protuzračne obrane te borbeni zrakoplovi.

‘Različiti stručnjaci izjavili su da Ukrajina neće izdržati dulje od tjedan dana ako Rusija napadne. Ne samo da smo uspjeli zaustaviti rusku vojsku – odbili smo ih! Ali naš rat je daleko od kraja. Ovo je bila tek prva runda.

Rusija ne planira stati u Ukrajini. Putinova propagandna mašinerija otvoreno tvrdi da je Europa slijedeći logički cilj nakon Ukrajine. Dakle ili će zapad pomoći Ukrajini da zaustavi Putina sada, ili će Putin nastaviti širiti svoje rusko carstvo, ubijajući tisuće žena i djece’, kazao je Zelenskij.

Mrtvačnice krcate tijelima ruskih vojnika?

Zamjenik gradonačelnika Dnjipra Mihail Lisenko  kaže da su gradske mrtvačnice krcate tijelima ruskih vojnika te da se u četiri hladnjaka nalazi više od 1500 leševa koje gradski dužnosnici ne žele kremirati ili pokopati u masovne grobnice, prenosi AFP.

Također je apelirao na majke ruskih vojnika da razgovaraju sa zapovjednicima svojih mrtvih sinova kako bi vratili njihova tijela.

16.00

Ministarstvo vanjskih poslova: Ukrajina je razočarana Macronovim odbijanjem da rusko djelovanje nazove genocidom

Glasnogovornik ministarstva Oleh Nikolenko rekao je Interfaxu u Ukrajini da ga je razočarao francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je Ukrajince i Ruse naziva “braćom”.. “Brat bratu ne ubija djecu, ne puca u civile, ne siluje žene, ne sakati starce i ne uništava domove. Čak ni najžešći neprijatelji ne čine zvjerstva nad bespomoćnim ljudima”, rekao je.

15.30

Ukrajina negira da Zelenski nije želio posjet njemačkog predsjednika

Serhij Leščenko, savjetnik voditelja ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, opovrgao je u razgovoru za CNN da je Zelenski odbio ponudu njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera da posjeti Kijev, kao što je to ranije objavio Bild.

Steinmeier je u utorak rekao da je namjeravao posjetiti Kijev zajedno s predsjednicima Poljske, Estonije, Litve i Latvije kako bi Ukrajini uputili snažan signal europske solidarnosti, ali da Kijev to nije želio.

Bild je izvijestio da je Zelenski odbio Steinmeierovu namjeru zbog njegovih bliskih odnosa s Rusijom u posljednjih nekoliko godina i njegove dugogodišnje potpore plinovodu Sjeverni tok 2. Taj projekt, kojim se trebala udvostručiti količina dostave plina direktno Njemačkoj, u međuvremenu je odgođen.

15.00

Ukrajinci ne žele Ruse u procesiji pape Franje na Veliki Petak

Odluka Vatikana da i Ukrajinci i Rusi sudjeluju u procesiji pape Franje “Križni put” u petak izazvala je trzavice s ukrajinskim katoličkim poglavarima, koji žele da se ona preispita, objavio je HRT.

14.30

Predsjednici Poljske i baltičkih zemalja stigli u Kijev

Press služba poljskog predsjednika objavila je 13. travnja fotografije poljskog predsjednika Andrzeja Dude, predsjednika Litve Gitanasa Nausede, latvijskog čelnika Egilsa Levitsa i njihovog estonskog kolege Alara Karisa koji su vlakom stigli u Kijev.

14.00

Mediji: Švedska će u lipnju podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u

Zahtjev će podnijeti na summitu saveza u Madridu, izvijestile su novine Svenska Dagbladet 13. travnja.

13.30

Što je bojna Azov?

U obranu Mariupolja uključena je bojna Azov – snage manje od 1000 ljudi i koja čini mali dio ukupnih ukrajinskih snaga, ali koja je na naslovnicama još otkako je počela ruska invazija. Njihova prisutnost u Mariupolju ključno je žarište moskovskog propagandnog rata. Rusija svoju invaziju naziva “specijalnom vojnom operacijom”, tvrdeći da se radi o “demilitarizaciji” i “denacificiranju” Ukrajine. Bojna Azov ime je dobila po Azovskom moru na kojem se nalazi Mariupolj. Osnovana je kao nacionalistička milicija 2014., kako bi se oduprla separatistima koje podržava Rusija, a koji su zauzeli dio istočne Ukrajine. Ali od tada je stavljen pod nadzor ukrajinske vlade kao dio Nacionalne garde, piše BBC.

13.00

Pomoćnik gradonačelnika: Rusija planira paradu na dan pobjede u Mariupolju 

Rusija možda planira “paradu za Dan pobjede” u devastiranom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, rekao je Petro Andryushchenko, pomoćnik gradonačelnika ovog grada na Telegramu. Kazao je da je Kostyantyn Ivashchenko, kojeg su ruske trupe zadužile za dijelove Mariupolja pod ruskom kontrolom, dobio naredbu “da očisti dio središnje gradske četvrti od ruševina i mrtvih tijela kako bi se osiguralo održavanje parade 9. svibnja”. Sudeći prema cijelom nizu podataka, okupatori planiraju održati ‘pobjedničku paradu’ u Mariupolju u slučaju da njihova ‘specijalna operacija’ bude uspješna”, rekao je Andryushchenko. Dodao je: “Dobra vijest je da u gradu nema vozila ni ljudi koji bi mogli izvesti takve događaje.” Parada bi se poklopila s najvećim državnim praznikom u Rusiji, Danom pobjede, koji se svake godine održava 9. svibnja u znak proslave trijumfa nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, izvještava BBC.

12.30

Rusija tvrdi da se više od 1000 ukrajinskih vojnika predalo u Mariupolju

Rusija tvrdi da se više od 1000 ukrajinskih vojnika predalo u opkoljenom jugoistočnom lučkom gradu Mariupolju. No, glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog rekao je da Mariupolj još uvijek stoji. Oleksiy Arestovych je napisao na Facebooku da se gradski obrambeni sustav povećao i ojačao. Vrlo je teško provjeriti što se događa u gradu, javlja BBC.

12.00

Ukrajinski zastupnik: Gotovo nemoguće pronaći hranu i vodu u Mariupolju 

“Grad je pod potpunom opsadom. Granatiranje i bombardiranje nikad ne prestaju”, rekao je u srijedu ujutro ukrajinski zastupnik Dymtro Gurin za emisiju Today na BBC Radiju 4, opisujući situaciju u jugoistočnom gradu Mariupolju. Gurin vjeruje da je više od 100.000 civila ostalo u strateški važnom lučkom gradu, koji je pod teškom paljbom od početka ruske invazije.

11.15

Počela sjetva

Poljoprivrednici su počeli sa sjetvom u gotovo svim dijelovima Ukrajine unatoč kontinuiranim napadima Rusije, objavila je ukrajinska vlada.

Sjetva nije mogla krenuti u Luhansku, izjavio je u utorak navečer premijer Denis Šmihal, javlja HRT.

11.00

Američko izvješće: Značajne povrede ljudskih prava koje je počinila Rusija na Krimu

Godišnje izvješće State Departmenta navodi kršenja ljudskih prava na Krimu u rasponu od “ubojstava, nestanaka, mučenja i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja koje provodi Rusija i ruske vlasti.”, prenosi The Kyiv Independent.

10.30

Zašto njemački predsjednik nije poželjan u Kijevu?

Predsjednici Poljske i baltičkih država u posjetu su Kijevu gdje razgovaraju s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim. No, kao što je BBC ranije izvijestio, neće im se pridružiti njihov njemački kolega. Frank-Walter Steinmeier otkazao je svoje planove da se pridruži skupini nakon što je Ukrajina jasno dala do znanja da nije dobrodošao, a umjesto njega je sada pozvan kancelar Olaf Scholz.

Plan je, rekao je Steinmeier tijekom putovanja u Varšavu, bio “otputovati u Kijev kako bi se poslao snažan signal zajedničke europske solidarnosti s Ukrajinom”. “Bio sam spreman to učiniti, ali očito – i to moram uzeti u obzir – to nisu željeli u Kijevu.” Njemački list Bild citira ukrajinske izvore koji su rekli da je Steinmeieru odbijen prijem u Kijev “zbog bliskih veza s Rusijom posljednjih godina”. Prošlog tjedna Steinmeier je priznao da je pogriješio u vezi s Rusijom, rekavši da je njemačka politika prema Moskvi propala i da je bio u zabludi jer je pokušao izgraditi mostove s Putinom i što je podržao Sjeverni tok 2.

10.00

Finska započinje raspravu o članstvu u NATO-u

Finska danas pokreće raspravu koja bi mogla rezultirati podnošenjem zahtjeva za članstvo u NATO-u u roku od nekoliko tjedana, javlja novinska agencija AFP. Izvješće koje je naručila vlada objavljeno u srijedu, ispitat će sigurnosno okruženje koje se “iz temelja promijenilo”, prema finskom ministarstvu vanjskih poslova, i proći će kroz parlament. Uvodna debata planira se tjedan dana kasnije. Donedavno većina Finaca nije željela pristupiti NATO-u, ali ruska invazija na Ukrajinu potaknula je preispitivanja, a najnovije ankete pokazuju da sada većina podržava pridruživanje. Rusija je upozorila i Finsku i Švedsku protiv pridruživanja NATO-u, tvrdeći da taj potez neće donijeti stabilnost Europi.

9.30

Trgovina Kine s Rusijom porasla je prošlog mjeseca

Kineska trgovina s Rusijom naglo je porasla prošlog mjeseca dok Peking nastavlja kritizirati zapadne sankcije Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu. U dolarima, ukupna trgovina s Rusijom porasla je 12,76% u ožujku na 11,67 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine. Rusija je glavni izvor nafte, plina, ugljena i poljoprivrednih proizvoda za Kinu. Peking kaže da je dosad odbijao nazvati rusku akciju invazijom i u više navrata kritizirao sankcije Zapada protiv Moskve. Prije početka rata Kina i Rusija proglasile su strateško partnerstvo bez ograničenja. Kako se sankcije Rusiji povećavaju, Kina bi ih mogla ublažiti kupnjom više robe od Moskve. No, analitičari kažu da još nisu vidjeli nikakve značajne naznake da Kina krši zapadne sankcije Rusiji, javlja BBC.

8.30

Humanitarni koridori danas nisu mogući 

Potpredsjednica ukrajinske vlade Iryna Vereshchuk kaže da u srijedu neće biti moguće otvoriti humanitarne koridore kako bi se omogućilo civilima da pobjegnu jer je situacija i dalje preopasna. Na njenom Telegram kanalu, ona optužuje ruske okupacijske snage za kršenje primirja, rekavši da Moskva ne može kontrolirati svoje vojnike na terenu. Vereshchuk kaže kako će se nastaviti s radom na ponovnom otvaranju humanitarnih koridora što je prije moguće.

7.55

Ukrajinska vojska: Ruske snage nastavljaju s bombardiranjem Mariupolja

Ukrajinska vojska u posljednjem izvješću tvrdi kako su ruske snage nastavile s bombardiranjem Mariupolja te da planiraju ofenzivu u blizini čeličane Azovstal gdje su se utaborile preostale ukrajinske snage.

A kako izgleda bitka za Mariupolj dobro ilustrira grafika Instituta za proučavanje rata.

7.30

Novozelandski zrakoplov leti u Europu radi pomoći Ukrajini

Zrakoplov Hercules novozelandskih obrambenih snaga odletio je u Europu u misiju podrške Ukrajini.

5.00

Biden optužio Putina za genocid u Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden prvi je put u utorak izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio “genocid” u Ukrajini, dodavši da će konačnu odluku o tome donijeti pravnici na međunarodnoj razini.

1.00

Zelenskij želi zamijeniti Medvedčuka za ukrajinske ratne zarobljenike

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je kasno u utorak da želi zamijeniti zarobljenog proruskog političara i bliskog Putinova saveznika Viktora Medvedčuka za ukrajinske ratne zarobljenike.

0.30

Ukrajina uhitila proruskog političara

Ukrajinska sigurnosna služba priopćila je u utorak da je uhitila odbjeglog proruskog političara Viktora Medvedčuka, koji je bio u kućnom pritvoru zbog sumnje za izdaju, ali je pobjegao nekoliko dana nakon ruske invazije, javlja BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.