Otvorena birališta u BiH: Što ovi izbori znače za Hrvate i gdje će se voditi najzanimljivija politička utakmica?

izbori u bih
Foto: fah, Getty Images, Thinkstock; fotomontaža: narod.hr

Jutros su otvorena birališta u BiH. Na općim izborima biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te članovi skupština kantona Federacije BiH. Kakva su to politička tijela čiji se članovi i zastupnici biraju, gdje će se u nedjelju voditi najzanimljivije ‘političke bitke’ što se tiče hrvatskog naroda, što ovi izbori znače za Hrvate u BiH?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjedništvo BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga tri člana, jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Aktualni članovi predsjedništva BiH su Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik.

Sastav Predsjedništva BiH, izbor članova, način odlučivanja i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, Izbornim zakonom BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH.

Na kandidatskoj listi za hrvatskog predstavnika u predsjedništvu BiH, glasači će u nedjelju, 2. listopada birati između Borjane Krišto (Hrvatska demokratske zajednica Bosne i Hercegovine) i Željka Komšića (Demokratska fronta), te će se između njih voditi vjerojatno najzanimljivija politička utakmica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Borjana Krišto

> Borjana Krišto ususret izborima u BiH: Ne možemo odustati od promjene Izbornog zakona

Borjana Krišto (Livno, 13. kolovoza 1961.), bosanskohercegovačka političarka, diplomirana pravnica, trenutno zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH. Bila je predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine od 22. veljače 2007. do 17. ožujka 2011. godine. Bila je izaslanica u Domu naroda PSBiH do 2014.

Na općim izborima 2010. bila je kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila od Željka Komšića iz SDP-a BiH, koji je dobio masovnu podršku Bošnjaka.

Željko Komšić

> Željko Komšić iznio niz laži o obrani Maglaja: Tko je uistinu obranio taj grad od srpske agresije?
> Radončić: ‘Trebamo biti izravni, Komšić može pobijediti jedino bošnjačkim glasovima’

Željko Komšić (Sarajevo, 20. siječnja 1964.), bosanskohercegovački političar, diplomirani pravnik, trenutni hrvatski član Predsjedništva BiH koji je tu ulogu obnašao i u razdoblju od 2006. do 2014. u dva mandata, bivši visoki dužnosnik i potpredsjednik SDP-a BiH, a kasnije osnivač i predsjednik Demokratske fronte od 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je izabran na mjesto hrvatskog člana tročlanog predsjedništva, mnogi BiH Hrvati smatraju ga nelegitimnim predstavnikom, jer su ga izabrali bošnjački glasači u Federaciji.

Protivio se izgradnji Pelješkog mosta.

Parlamentarna skupština BiH

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nositelj je zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od dva doma, Zastupničkog, kao predstavničkog tijela državljana i Doma naroda, kao predstavničkog tijela triju konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnički dom ima 42 zastupnika, od kojih su dvije trećine s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina s područja Republike Srpske. Dom naroda ima 15 izaslanika, po pet iz reda svakog konstitutivnog naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, s tim što bošnjačke i hrvatske zastupnike biraju izaslanici dotičnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, a srpske izaslanike bira Narodna skupština Republike Srpske.

Izborni zakon BiH

> Glavni urednik Dnevnik.ba: Hrvati moraju masovno izaći na izbore u BiH, Hrvatska će uskoro morati donijeti teške odluke
> Politolog dr. sc. Dražen Barbarić: Hrvate u BiH želi se svesti na kulturni artefakt

Izborni zakon BiH mnogi smatraju nepravedenim, a zbog njega se brojni Hrvati osjećaju poniženo. Cijele ove godine u BiH traje politička kriza upravo zbog izbornog zakona. Hrvati traže njegovu izmjenu. Dr. sc. Dražen Barbarić objasnio je:

“Ne postoji ni jedna ozbiljna demokratska država na svijetu koja na redovite izbore izlazi bez potpuno jasnih pravila popunjavanja zakonodavnih tijela. Dio izbornoga zakona BiH izbrisan je odlukom Ustavnoga suda te ne postoji zakonski definiran okvir za popunjavanje delegata u Domu naroda na razini Federacije BiH. Takva neustavna i u duhu Daytona nepravedna pozicija omogućava puku dominaciju demografske većine. Dakle, u županijama u kojima Hrvati čine zanemarivu manjinu većinsko će stanovništvo izbornim manipulacijama omogućiti izbor delegata koji će popunjavati Dom naroda, ali bez izborne volje Hrvata iz županija iz kojih su delegirani. Drugim riječima, dogodit će se ”neadekvatno političko predstavljanje” kako ga Ustavni sud definira.

U kombinaciji s nametanjem Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dovoljna je brojka od šest nelegitimnih predstavnika Hrvata u Domu naroda da se hrvatska nacionalna zajednica u BiH u potpunosti izvlasti i svede na položaj kulturnoga artefakta, bez ikakva političkoga subjektiviteta. Krajnji je rezultat u tom slučaju jasan, pretvaranje BiH u labavu, simetričnu, konfederalnu državu u kojoj Srbi imaju apsolutnu hegemoniju u Republici Srpskoj, a Bošnjaci u Federaciji BiH” , rekao je Barbarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt proglasio je tehničke izmjene Izbornog zakona u srpnju, kad je najavio i prave promjene Izbornog zakona, do čega nije došlo, mnogi smatraju zbog bošnjačkog pritiska.

> Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH: Veleposlanstvo SAD-a osudilo Dodika i Izetbegovića

Trebaju li Hrvati u BiH izaći na izbore?

Prema mišljenju bivšeg ministra vanjskih i europskih poslova RH Mire Kovača, moguće je da neće biti dovoljno bošnjačkih glasova za izborni inženjering ako Hrvati budu mobilizirani i budu u velikom broju glasovali, te uspiju izabrati svoga legitimnog člana Predsjedništva.

Jurica Gudelj, glavni urednik Dnevnik.ba smatra da Hrvati uistinu trebaju shvatiti da su ovi izbori za njih kao narod od egzistencijalne važnosti. Masovnom izlaznošću Hrvati signaliziraju da im je stalo do očuvanja svoga statusa u BiH i prava na život u BiH. Gudelj je naglasio  kako svaki i malo odgovoran Hrvat s pravom glasa mora izaći na ove izbore i glasovati po savjesti za kandidate i stranke koje podržavaju Daytonsku BiH i uvažavaju načelo konstitutivnosti. Nitko nikomu u BiH ništa neće poklanjati, za sve se mora grčevito boriti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.