Glavni urednik Dnevnik.ba: Hrvati moraju masovno izaći na izbore u BiH, Hrvatska će uskoro morati donijeti teške odluke

“Mislim da će bošnjačka politika nastaviti sadašnjim kursom sve dok ne dođe trenutak kad će međunarodne okolnosti dozvoliti raspad BiH i to će biti to. Problem je što nitko ne zna kad bi se to moglo dogoditi i koliko će se još morati čamiti u čekaonici u što se BiH pretvorila. Zagreb će pak morati donijeti neke vrlo teške odluke na tragu ovog o čemu odvjetnik Mišetić govori”, istaknuo je Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba u intervjuu za Narod.hr.

Jurica Gudelj je prije dolaska Dnevnik.ba radio kao novinar za Oslobodjenje.ba te također vodi podcast “Bura”. U nastavku je za Narod.hr govorio o najvećim problemima nadolazećih izbora, eventualnim izmjenama izbornog zakona, što bi Vlada RH trebala napraviti te o tezi Luke Mišetića da će se nakon ovih izbora Daytonski sporazum raskinuti.

>Mišetić: ‘Nakon BiH izbora u listopadu, Hrvati će vjerojatno moći raskinuti Daytonski sporazum’

Narod.hr: Samo je nekoliko dana ostalo do izbora u BiH, izbora zbog kojih su Hrvati u BiH s razlogom nezadovoljni. Muči ih pitanje izbornog zakona koje nije riješeno i mogućnost bošnjačkog preglasavanja po četvrti put (bošnjačko preglasavanje Hrvata u izborima za državno predsjedništvo dogodilo se prvi put 2006., zatim i 2010. i 2018. godine, kad je za hrvatskog predstavnika izabran Željko Komšić). Kako biste Vi definirali najveći problem ovih izbora?

Jurica Gudelj: Najveći problem ovih izbora je definitivno činjenica da se u izborni proces ulazi s neustavnim izbornim zakonom koji i dalje omogućava da se bošnjačkim glasovima biraju politički predstavnici Hrvata. Riječ je o dugotrajnom političkom nasilju koje polako ali sigurno prerasta i u fizičko nasilje. Za sad samo prema simbolima hrvatskog identiteta u BiH, ali me ne bi iznenadilo da preraste i u pravo, nacionalno motivirano, fizičko nasilje. Posljedica takvog stanja je da Hrvati ne mogu nesmetano birati vlastite političke predstavnike te da posljedično nema značajnog političkog pluralizma. Također, teme koje dominiraju kampanjom svode se na teme visoke politike. Naime, malo ima smisla baviti se drugim temama. Da kažem plastično, ne možete misliti o tomu kako bi trebalo pokositi travnjak ako vam je kuća u plamenu. Upravo u takvoj situaciji Hrvati u BiH dočekuju i ove izbore. Hrvati su suočeni s realnom opasnosti da im Bošnjaci ponovno nametnu Komšića, koji simbolizira sve što je pogrešno s BiH, ali i da taj fenomen spuste na razine entiteta Federacija BiH i države BiH.

Narod.hr: Premijer Plenković ponovno se u tjednu prije izbora sjetio da visoki predstavnik Christian Schmidt ima ovlasti, ovlasti visokog predstavnika, tzv. bonske ovlasti, i može mijenjati pojedine odredbe da ispravi nepravde koje postoje zadnjih 20-ak godina. Je li kasno za takvo što u posljednjem tjednu prije izbora?

Jurica Gudelj: Problemi u BiH ne mogu se riješiti bez pomoći službenoga Zagreba. Zagreb je jedini iskreni prijatelj BiH i stoga pozdravljam sve napore i premijera i predsjednika Hrvatske u smjeru dolaska do izmjena Izbornog zakona. Isina, Schmidt ima ovlasti i mogao ih je iskoristiti. No, ono što se često zaboravlja jest da visoki predstavnici koji su uglavnom bili iz Austrije i Njemačke te jedan Englez, kontinuirano rade na pretvaranju Hrvata u nacionalnu manjinu u BiH. Nisu Bošnjaci Hrvatima smanjili prava u BiH nego upravo Nijemci i Austrijanci. Njemačka i Austrija u BiH imaju vrlo nečasnu ulogu i te zemlje su nanijele ogromnu štetu stabilnosti BiH. Sjetimo se rezolucije Bundestaga kojom se traži ukidanje konstitutivnosti narda BiH i praktično pretvaranje BiH u nacionalnu državu Bošnjaka. To se nije slučajno dogodilo, nego je to zapravo kontinuitet političkog djelovanja te zemlje prema BiH. U tom svjetlu, hrvatski premijer teško može utjecati na jednu Njemačku. Mislim kako jedino Amerika tu može nešto mijenjati jer ipak Amerika ima zadnju riječ u ovoj zemlji. Ohrabrujuće je da Amerika uz Britaniju i Izrael stoji čvrsto na poziciji zaštite Daytonske BiH, dok njeno pretvaranje u tzv. građansku državu žele Njemačka, Iran i Turska. Mislim da to dovoljno govori o stranim interesima u ovoj zemlji.

Narod.hr: Christian Schmidt nametnuo je samo tehničke promjene Izbornog zakona, a o najavljenim političkim o kojima se domaći političari nisu mogli dogovoriti je šutio. Što je Vlada RH trebala napraviti da nešto promijeni u BiH i izbori bolji status, onakav kakav trebaju imati, za Hrvate?

Jurica Gudelj: Najprije treba razlučiti stvari: bošnjačka politika je činila sve da do promjena Izbornoga zakona ne dođe i oni nikakve promjene svojom voljom nikad neće prihvatiti. Bošnjačkoj politici je neprihvatljiva današnja BiH u kojoj se vlast treba dijeliti između tri jednakopravna konstitutivna naroda. Bošnjačka politika želi pokoriti i Hrvate i Srbe u BiH. K tomu, njihova rješenja izmjena i Izbornog zakona su neustavna jer ne uvažavaju načelo konstitutivnosti naroda koje je temeljno ustavno načelo BiH. Dakle, ti pregovori su od samog početka osuđeni na propast jer bošnjačka strana nikad nije bila spremna na dogovor. Ono šo su hrvatske vlasti mogle učiniti jest nekako privoljeti Ameriku da pozornije pogleda što se događa u BiH jer samo Amerikanci su mogli i mogu i dalje, doslovno prisiliti Bošnjake da prihvate podjelu vlasti među konstitutivnim narodima. No, ni to ne bi bilo dugoga vijeka. Bojim se da su danas stvari otišle predaleko i da BiH više nema budućnost.

Narod.hr: Slaven Raguž (HRS) u jednoj je emisiji izjavio kako je “Željko Komšić ništa bez Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora), a Dragan Čović ništa bez Željka Komšića te da su oni kao yin i yang”. Dodao je da “HDZ živi od neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH”. Je li to doista tako ili su to samo optužbe izrečene usred predizborne kampanje?

Jurica Gudelj: Mislim se da su to samo atraktivne predizborne fraze koje i ne korespondiraju do kraja s činjenicama. Komšić svu svoju političku egzistenciju gradi doslovno na generiranju mržnje prema Hrvatima. On i ljudi oko njega Hrvate redovno nazivaju UZP-ovcima, broje koliko ih ima u BiH, koliko prava imaju i u koliko vagona mogu stati, kardinala Puljića etiketiraju fašistom, ruše simbole hrvatskog identiteta u BiH itd. To rade kako Komšić i njemu slični, tako i vodeća bošnjačka stranka SDA Bakira Izetbegovića. Ništa od toga nitko od hrvatskih političara, pa ni Dragan Čović, ne radi Bošnjacima. Čović svaki put govori o Bošnjacima kao o “našoj braći i prijateljima” s kojima trebamo graditi zajedničku nam domovinu BiH. Nije HDZ kriv za to što Bošnjaci uporno žele oduzimati politička prava Hrvatima i nametati im političke predstavnike te ih na kraju i fizički istiskivati s teritorija BiH koje kontroliraju. Što bi sad HDZ trebao? Ne braniti se od takvih pojava? Protiv sam relativizacija i mislim da se stvari moraju jasno nazivati svojim imenom. Evo, sad Čović nije kandidat ni za kakvu dužnost pa je kroatofobija koju Komšić i slični generiraju jednaka kao i ranije.

Narod.hr: Bivši ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač mišljenja je da je moguće da neće biti dovoljno bošnjačkih glasova za izborni inženjering ako Hrvati budu mobilizirani i u velikom broju glasovali, uspiju izabrati svoga legitimnog člana Predsjedništva, po njegovom mišljenju najbolje Borjanu Krišto(kandidatkinja HNS-a BiH ). Je li takav scenarij uopće moguć po trenutnom izbornom zakonu i atmosferi kakva je trenutno u BiH?

Jurica Gudelj: Moguće je. Teško, ali moguće. Hrvati uistinu trebaj shvatiti da su ovi izbori za njih kao narod od egzistencijalne važnosti. Masovnom izlaznošću Hrvati signaliziraju da im je stalo do očuvanja svoga statusa u BiH i prava na život u BiH. Ne mogu dovoljno naglasiti kako svaki i malo odgovoran Hrvat s pravom glasa mora izaći na ove izbore i glasovati po savjesti za kandidate i stranke koje podržavaju Daytonsku BiH i uvažavaju načelo konstitutivnosti. Nitko nikomu u BiH ništa neće poklanjati, za sve se ovdje mora grčevito boriti.

Narod.hr: Odvjetnik Luka Mišetić izjavio je da nakon ovih izbora Hrvati će vjerojatno moći raskinuti Daytonski sporazum. Kako će, po Vama, izgledati budućnost Bosne i Hercegovine nakon izbora i je li izgledno da se dogodi ovakav scenarij?

Jurica Gudelj: Vrlo teško pitanje. Bojim se da BiH ide u vlastitu smrt. Današnju BiH doslovno nitko ne želi. Bošnjaci ne žele BiH u kojoj vlast moraju dijeliti s Hrvatima i Srbima; Srbi ne žele bilo kakvu BiH; Hrvati ne žele BiH u kojoj im se gaze temeljna politička i ljudska prava. Država koju njeni građani ne žele, sigurno nema nikakvu budućnost. BiH danas opstaje samo zahvaljujući međunarodnom pritisku jer nitko od stranih faktora ne želi podjelu zemlje. Činjenica je da unutar BiH nema konsenzusa o temeljnim stvarima, vizije budućnosti su potpuno različite i bojim se kako pravi problemi tek dolaze. Kad se BiH bude raspadala, onda će Hrvatska biti prisiljena biti aktivnom sudionicom tih događaja. To je nešto što danas s hrvatske strane nitko ne želi, ali što neumitno dolazi u budućnosti. Ono što se zaboravlja jest i da dugotrajna politička kriza neminovno prerasta u sigurnosni problem.

Hrvatska neće moći dozvoliti da netko napada Hrvate u BiH i zbog tog mora sada tražiti diplomatsko rješenje. Najelegantnije bi bilo da sve tri strane prihvate Dayton i načela konsocijacijske demokracije jer nema drugog načina kako organizirati život u višenacionalnim državama. Ipak, čini se kako je taj vlak davno otputovao. Ne mogu zamisliti da bošnjačka politika sad odjednom krene prihvaćati Ustav BiH, konstitutivnost naroda itd. Mislim da će bošnjačka politika nastaviti sadašnjim kursom sve dok ne dođe trenutak kad će međunarodne okolnosti dozvoliti raspad BiH i to će biti to. Problem je što nitko ne zna kad bi se to moglo dogoditi i koliko će se još morati čamiti u čekaonici u što se BiH pretvorila. Zagreb će pak morati donijeti neke vrlo teške odluke na tragu ovog o čemu odvjetnik Mišetić govori.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija