U nedjelju je u Bruxellesu održan sastanak čelnika parlamentarnih stranaka iz BiH s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom. Na tom sastanku, iako je to bilo predviđeno, nije se pojavio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović (HDZ BiH) jer nije htio dati legitimitet dvojici bošnjačkih predstavnika za koje tvrdi da ne poštuju osnovna ustavna načela. Kao rezultat sastanka stvoren je politički sporazum kojega su potpisale samo predstavnici bošnjačkih i srpskih stranaka jer hrvatskih predstavnika nije ni bilo. Čović je u ponedjeljak pak iznio dopune koje traži na dokument koji su potpisali članovi sastanka.
Unatoč tome, Plenković je danas ovaj sastanak prikazao kao uspjeh te hvalio hrvatsku vladu jer je pokrenula tu inicijativu.
Plenković: Naša Vlada stavila je pitanje Hrvata u BiH na najvišu razinu
– Cijelu nedjelju popodne su u Bruxellesu trajali razgovori s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka i s trojicom članova predsjedništva BiH. Cijeli proces uključivanja predsjednika Europskog vijeća događa se na inicijativu Hrvatske. Da nije bilo moje i Vladine inicijative, zaključaka Europskog vijeća iz ožujka gdje smo tražili najvišu razinu EU-a da se krene baviti temom BiH, gdje je dotad bio srednji angažman. Naša inicijativa je bila da emancipiramo i stavimo pitanje Hrvata u BiH na najvišu razinu. Jučerašnji sastanak je plod inicijative Hrvatske, predsjednika Europskog vijeća i Borrella.
Michel je u nedjelju pozvao čelnike 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku u znak prosvjeda što su na njemu sudjelovala dva bošnjačka člana predsjedništva.
Čović: Nema smisla legitimirati one koji ne dijele osnovna ustavna načela
Čović je rekao medijima da ne vidi smisao u tome da svojim sudjelovanjem na sastanku “legitimira i promovira dvojicu bošnjačkih članova predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela.” Pohvalio je inicijativu za sastankom koji bi rješavao pitanje izbornog zakonodavstva, ali je istaknuo:
” Sastanak je pripreman u tom pravcu, da bih ja prije prije dva, tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”.
Što je Čović kaže na dokument potpisan bez njegova prisustva?
U ponedjeljak se Dragan Čović izjasnio o dokumentu koji je, bez njegova prisustva, potpisan u Bruxellesu. Rekao je, naime, da će podržati dokument, uz dvije dopune koje smatra ključnima.
U preambuli se kaže da čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost “očuvanju načela vladavine prava i provedbi slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlasti”.
Čović traži da se na tu rečenicu u preambuli teksta doda: “u skladu sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.”
Čović traži i promjene u paragrafu 11 usuglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR-a i GRECO-a.
Čović predlaže promjenu toga paragrafa, da se u njega ubaci rečenica koja kaže da se “izborne reforme koje će osigurati provedbu izbornih rezultata u vezi s Domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima spomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.
Što su potpisali srpski i bošnjački predstavnici na sastanku na kojem nije bilo hrvatskog predstavnika?
U preambuli potpisanog dokumenta, potpisnici ističu svoju privrženost čuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne europske države koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima) te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, uspostavljenu sukladno ustavu i Okvirnom mirovnom sporazumu. U preambuli se također ističe važnost provedbe reformi koje pridonose napretku BiH na putu prema europskim integracijama, naročito 14 prioriteta koje je Komisija istaknula u svom mišljenju o kandidaturi zemlje za članstvo u EU-u.
Dosta vremena potrošeno je na to kako formulirati rat u Ukrajini jer srpski član predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostale srpske stranke nisu prihvaćale da se okvalificira kao ruska agresija na Ukrajinu. Na kraju je uvrštena formulacija koja spominje rezoluciju Opće skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu, a u fusnoti dokumenta kaže se da predstavnici Republike Srpske pozivaju da predsjedništvo BiH raspravlja i usvoji odluku o situaciji u Ukrajini.
U samom dokumentu, potpisnici ističu da su predani potpunom poštivanju svih konačnih i obvezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te da će konstruktivno raditi zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima. Također se obvezuju da će poduzeti sve potrebne korake za urednu i učinkovitu provedbu općih izbora ove godine, da će konstruktivno surađivati na brzoj uspostavi novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama unutar zakonski određenih rokova.
Obveza novog izbornog zakona
Potpisnici dokumenta također su se obvezali da će unutar šest mjeseci od izbora donijeti niz vrlo važnih zakona poput Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o javnoj nabavi.
Također se navodi da će unutar šest mjeseci nakon ormiranja vlasti na svim razinama provesti izbornu reformu i ograničene reforme ustava kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, preporukama Venecijanske komisije te OESS/ODIHR i GRECO-a. U prethodnom nacrtu stajalo je da izborna reforma i ograničene ustavne promjene trebaju provesti unutar šest mjeseci od uspostave vlasti na državnoj razini.
Milanović: Plenković je htio poniziti Čovića, svetit će mu se što nije otišao na sastanak
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na svečanosti obilježavanja 20. obljetnice ustrojavanja Zapovjedništva za potporu. Tom je prilikom dao izjavu medijima.
Komentirao je potez lidera HDZ BiH Dragana Čovića, koji je u nedjelju izjavio da se nije pojavio na sastanku čelnika parlamentarnih stranaka iz BiH s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom jer bi time “dao legitimitet dvojici bošnjačkih članova predsjedništva” i onima koji ne poštuju osnovna ustavna načela, prenosi N1.
“Čović je za mene prvenstveno predstavnik Hrvatskog narodnog sabora, nije ni kandidat. Tu cijelu priču pratim danima, Plenković pokušava stvoriti iluziju da preko dvije visokopozicionirane osobe koje poznaje u Bruxellesu, a koje se ne pita ništa, napravi se cijela skalamerija, cirkus, unaprijed se zna da je to potrošenih toliko i toliko galona kerozina, ode se i ne napravi se ništa i vrati se kući u Mostar ili Sarajevo”, rekao je Milanović.
Plenković želi stvoriti privid da nešto radi
“To nije eksces, to je očekivano ponašanje. Čović nije imao izbora, nije eksces nego obrambena pozicija”, rekao je Milanović, dodavši da se čudi što je Čović uopće otišao u Bruxelles.
“Bilo je jasno da se neće tamo slikati s nekim ljudima, recimo s Komšićem. Plenković kao da živi u nekom svom međusvijetu, ne paralelnom, ovo je međusvijet. Očekivati da će se prvi političar Hrvata u BiH do te mjere upropastiti, da će djelovati protiv svojih instinktivnih interesa je opako. Sada se on zamjerio Plenkoviću ovim nedolaskom i distancom koju je zauzeo. I ovaj će mu se ići svetiti. To je to”, rekao je Milanović, prenosi Hrvatski medijski servis.
Milanović: “Čovićev potez je bio jedini mogući”
„Nečasno je u koju situaciju” ga je dovela Vlada iz Zagreba, a sve da bi ispalo da je (premijer Andrej) Plenković proaktivan, da se „nekaj tu radi”, rekao je Milanović. To što se od njega tražilo spada u domenu „protuprirodnog bluda”, rekao je i optužio: “To mu je priuštio Plenković”.
Ideja je bila potpisati neki „pohani”, ”nedopečeni”, „nedokuhani” memorandum u kojem se daju nekakva obećanja kako bi se reklo Plenković nešto proaktino radi, a pritom „grabež traje”, ocijenio je nadalje Milanović. „Organizacija komadanja hrvatskog političkog korpusa traje”, rekao je-
“Ispravna odluka”
Za Dragana Čovića sudjelovati u tako nečemu je „trošak koji si ne ne može priuštiti”, rekao je Milanović. Čovićev nedolazak na sastanak na kojem sjede, kako je rekao, “dvojica bošnjačkih predstavnika”, je ” ispravna odluka” i „jedina moguća”, smatra Milanović. Drukčije to bi bilo nečasno, rekao je.
Dodao je da Plenković pokušava stvoriti iluziju da preko dvije osobe koje su visoko rangirane u Bruxellesu, ali ne mogu ništa promijeniti jer ih se ne pita, „proaktivno” djeluje, jer unaprijed se zna da se neće moći promijeniti ništa, sve to košta dnevnica, hotela, kerozina, te je ocijenio da će se Plenković za nedolazak sada Čoviću “svetiti”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
