Polarizacija i nemiri u Izraelu posljedica podjele na konzervativni i ljevičarsko-liberalni dio društva – je li zemlja na rubu kaosa?

Prosvjedi i štrajkovi u Izraelu nastavili su se nakon što su zastupnici desne vlade usvojili zakonsku regulativu kojom se ograničavaju dosadašnje ovlasti Vrhovnog suda. Došlo je do nemira u zemlji, a takvo stanje traje već dugo vremena, praktički od završetka pandemije. Izraelski predsjednik Isaac Herzog upozorio je da se zemlja nalazi na samom rubu ponora.

Slično govori i bivši premijer Olmert u razgovoru za britanski Channel 4 gdje je upozorio da država klizi prema „građanskom ratu“, s masovnom kampanjom građanske neposlušnosti protiv vlade koju, prema njegovom mišljenu, „većina populacije smatra nelegitimnom“, piše n1.info.ba

„Vlada je odlučila prijetiti temeljima izraelske demokracije“, naglasio je Olmert koji je Izrael vodio od 2006. do 2009. godine. „A to nije nešto što možemo prihvatiti ili što trebamo tolerirati“, istaknuo je.

Deseci tisuća Izraelaca okupili su se još početkom tjedna navečer kako bi prosvjedovali protiv pravosudne reforme koju je provela vlada premijera Benjamina Netanyahua, u kojoj sjede pripadnici ortodoksne zajednice i desnih stranaka.

Policija je koristila vodene topove protiv prosvjednika na nekoliko lokacija, rastjeravši ih s blokiranih prometnica. Najmanje 32 ljudi ozlijeđeno je diljem zemlje, tvrde organizatori demonstracija, a njih 19 završilo je u bolnicama.

Reforma pravosuđa i ovlasti Vrhovnog suda

Zakon kojim se ograničavaju ovlasti Vrhovnog suda usvojen je u ponedjeljak nakon što su parlament napustili oporbeni zastupnici koji optužuju najdugovječnijeg izraelskog premijera Netanyahua da gura Izrael prema autokraciji. Novom mjerom je oduzeto je pravo Vrhovnog suda da poništi odluke Vlade Izraela koje smatra „nerazumnima“.

Netanyahuova vlada tvrdi kako je to bilo potrebno jer je Sud donosio previše intervencija, a njegovi kritičari da je to pravo bilo nužno za čuvanje građanskih prava u zemlji bez ustava i s jednodomnim parlamentom kojim dominira vlada.

Bijela kuća, najveći saveznik Izraela, u ponedjeljak je prozvala „nesretnom“ odluku Knesseta, pozvavši vladu na postizanje širokog konsenzusa s oporbom.

Polarizacija društva u Izraelu ista je kao na Zapadu

Liberalni i konzervativni cionizam desetljećima su uspijevali pomiriti svoje razlike i baviti se onim što ih veže: cionizmom, odnosno stvaranjem i razvojem židovske države. To su uspijevali zahvaljujući tome što su umjerene struje jedne i druge strane bile te koje su vladale zemljom.

I aktualni premijer Benjamin Netanyahu smatra se umjerenim desničarem, a takvim ga je donedavno smatrao SAD i Zapad. Sada su očito drugačiji poglede i tendencije na djelu u političkim vrhuškama Zapada.

Danas Izraelom upravlja koalicija od šest stranaka od kojih su čak pet konzervativne stranke vjersko-političkog tipa (ortodoksne, cionističke, suverenističke).

Polarizacija društva u Izraelu podsjeća na one koje se već događaju u Europi i SAD-u: na jednoj strani su pripadnici konzervativne ujedinjene skupine, a na drugoj strani ujedinjene ljevičarske ili ultra-sekularističke skupine naklonjene globalističkim utjecajima (i politici koja ima središte u SAD-u pod vladavinom Demokrata). Takvi procesi podjele društva su na djelu su i u državama Europe kao Njemačka, Italija, Francuska, Poljska, Mađarska, Češka, Austrija, Finska, Švedska, Grčka i druge, ali i svim drugim državama Zapada. Veliki dijelovi tih društava ne prihvaćaju woke ideologije i poglede na obitelj, naciju, vjersku pripadnost, rodne i LGTBQ+ dominantne ideologije, kao i na nekontrolirane imigrantske politike.

U Izraelu je ta podjela možda još izraženija zbog samog nastanka, karaktera i neprijateljskog okruženja u kojem se nalazi ta država. Dolazi do snažne polarizacije na konzervativne i suverenističke, pa i ultra-religiozne, dijelove društva i globalističke i ljevičarsko-liberalne dijelove društva.

SAD i Izrael – jučer i danas

Valja se podsjetiti da je SAD uvijek bio glavni izraelski saveznik koji ih bezrezervno podržava, ali to je poprimilo neke nove dimenzije kada je na vlast došao Donald Trump. Vjerojatno niti jedan američki predsjednik nije toliko učinio za Izrael kao Trump. Od premještanja američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem do priznavanja okupirane Golanske visoravni kao izraelske.

Trump je uspio je čak nagovoriti dobar dio arapskih zemalja da uspostave diplomatske odnose s Izraelom, što je zapravo bilo dobro za mir na Bliskom Istoku.

Nasuprot tome, Izrael je pomalo ohladio odnose sa SAD-om u vrijeme mandata predsjednika Bidena, koji je nasljedovatelj globalističko-ljevičarske politike njegovog prethodnika Baracka Obame u mnogim aspektima vanjske i unutarnje politike. A osobito u ideološkom smislu modernih woke ideologija i ilegalne imigracje, koje razaraju zapadno društvo u njegovoj biti već dugi niz godina. Sa tendencijom ulaska u razdoblje potpune neizvjesnosti, pa i kaosa.

Verbalni sukob Bidena i Netanyahua

Podsjetimo se,  u ožujku 2023. američki predsjednik Joe Biden upozorio Izrael da “ne može nastaviti” vršiti pritisak na ‘duboko kontroverzne reforme pravosuđa’ — koje su sada na čekanju — koje su izazvale višemjesečne nemire i kritike među zapadnim saveznicima.

“Kao i mnogi snažni pristaše Izraela, vrlo sam zabrinut…. Oni ne mogu nastaviti ovim putem i ja sam to nekako jasno stavio do znanja”, rekao je Biden.

Iste večeri stigao je oštar odgovor izraelskog premijera Netanyahua:

“Moja administracija predana je jačanju demokracije vraćanjem odgovarajuće ravnoteže između tri grane vlasti, što nastojimo postići putem širokog konsenzusa”, rekao je Netanyahu, dodajući “Izrael je suverena zemlja koja svoje odluke donosi voljom svojih ljudi, a ne na temelju pritisaka iz inozemstva, uključujući i one od najboljih prijatelja.”

Netanyahu odgovorio Bidenu: Izrael je suverena država i ne donosi odluke pod pritiscima drugih

Izraelski predsjednik Isaac Herzog upozorio je da se zemlja nalazi na samom rubu ponora, pa čak i građanskog rata.

Hoće li se nemiri i podjele sa Zapada, još dublje prenijeti na Izrael pokazati će vrijeme koje je pred nama. A sve to može jako utjecati na, ionako, eksplozivnu politiku na Bliskom Istoku koji je poznat u povijesti kao ‘bure baruta’, koje je i posljedica različitih interesa velikih sila na ovom području u posljednjih stotinu i više godina.