UN-ovi pregovori o klimi, koji su za jedan dan produženi u subotu u Peruu, mogli bi završiti razvodnjenim dogovorom o borbi protiv globalnog zagrijavanja, a mnoga od najtežih pitanja mogla bi biti ostavljena za summit u Parizu iduće godine.
Peruanski ministar okoliša Manuel Pulgar-Vidal, domaćin skupa, rekao je da novi prijedlog završnog dokumenta, iznesen u subotu ujutro ne bi li se postigao dogovor, nije savršen, ali odražava zajedničke interese.
Bogate i siromašne zemlje nisu se nakon dvotjednih pregovora uspjele suglasiti oko podjele tereta smanjivanja emisija stakleničkih plinova i prikupljanja obećanih 100 milijarda američkih dolara na godinu do 2020. kako bi se pomoglo siromašnijima da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja.
U Limi bi trebali biti dogovoreni osnovni elementi novog globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena koji bi trebao biti finaliziran na UN-ovu summitu u Parizu u prosincu 2015., ali mnoga od najtežih pitanja tek treba riješiti.
“Odgađamo velike stvari za Pariz”, rekao je jedan sudionik skupa u stanci pregovora o tome kako spriječiti povećanje broja poplava, toplinskih udara, suša i porast razine mora.
Kina, najveći zagađivač zraka u svijetu, odbija bilo kakav nadzor svoje politike za ograničenje emisija stakleničkih plinova do 2030., kazali su delegati, unatoč nadama da će pristati na veću transparentnost nakon prošlomjesečnog dogovora sa SAD-om o tome.
“To nije u duhu dogovora između SAD-a i Kine”, rekla je Jennifer Morgan, iz Instituta za svjetske resurse.
Novi nacrt završnog dokumenta izražava “veliku zabrinutost” zbog toga što su sva obećanja za borbu protiv klimatskih promjena preslaba za ostvarenje zacrtanog cilja ograničenja globalnog zagrijavanja na 2 stupnja Celzijevih iznad predindustrijskih razina.
Predviđa se da države predaju UN-u svoje nacionalne planove za borbu protiv klimatskih promjena nakon 2020. do 31. ožujka 2015. kako bi se pripremio teren za dogovor u Parizu.
Iz dokumenta je izbačen ključni zahtjev mnogih zemalja u razvoju da se razgovara o naknadi za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama, poput tajfuna ili dizanja razine mora.
